Kada čujemo riječ guba ili lepra, većina nas pomisli na biblijske prizore, srednjovjekovne kolonije ili filmove o davnim vremenima. No, stvarnost nas ponekad demantira na neočekivan način.

Upravo se to dogodilo krajem 2025. godine, kada je vijest o potvrđenom slučaju lepre u Splitu odjeknula hrvatskim medijskim prostorom. Bio je to podsjetnik da u globaliziranom svijetu 21. stoljeća niti jedna bolest nije „daleko“ i da Svjetski dan borbe protiv lepre, kojeg ove godine obilježavamo 25. siječnja, ima veću težinu nego što smo mislili. Nakon više od tri desetljeća bez zabilježenog slučaja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) potvrdio je dijagnozu Hansenove bolesti kod stranog radnika iz Nepala koji boravi u Splitu. Zdravstveni sustav reagirao je brzo i učinkovito, potvrdivši da lepra danas ne predstavlja prijetnju javnom zdravstvu u razvijenim zemljama. Pacijent je odmah podvrgnut terapiji, čime je u roku od nekoliko dana postao nezarazan za okolinu, a preventivni pregledi kontakata potvrdili su da nema daljnjeg širenja bolesti. 

Hansenova bolest (lepra, guba)

Hansenovu bolest uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae, koju je 1873. otkrio norveški liječnik Gerhard Armauer Hansen. Njegovo je otkriće bilo revolucionarno jer je srušilo stoljetnu dogmu da je guba „Božja kazna“ ili nasljedno prokletstvo.

Moderna medicina naglašava tri ključne činjenice:

• Teško se prenosi: Lepra nije gripa. Za prijenos je potreban dugotrajan, višegodišnji bliski kontakt s neliječenom osobom.
• Prirodni imunitet: Procjenjuje se da više od 95% ljudske populacije ima genetsku otpornost na ovu bakteriju i ne može oboljeti čak ni u slučaju izloženosti.
• Potpuno je izlječiva: Od 1980-ih godina koristi se multiterapija, kombinacija triju antibiotika koja uspješno uništava bakteriju. Zahvaljujući Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, terapija je besplatna svugdje u svijetu. 

Bakterija primarno napada periferne živce što dovodi do gubitka osjeta. Oboljeli prestaju osjećati bol, toplinu ili hladnoću, zbog čega se nesvjesno ozljeđuju. Upravo te sekundarne ozljede i infekcije, a ne sama bakterija, uzrokuju deformitete koji su kroz povijest izazivali strah. Pravovremenim liječenjem sva se oštećenja mogu spriječiti.

Tema u 2026. godini: „Guba je izlječiva, pravi izazov je stigma“

Unatoč postojanju lijeka, u svijetu se i dalje godišnje bilježi oko 200.000 novih slučajeva, s najvećim žarištima u Indiji, Brazilu i Indoneziji. Zašto bolest nije iskorijenjena ako je lijek besplatan? Odgovor leži u temi ovogodišnjeg Svjetskog dana: „Guba je izlječiva, pravi izazov je stigma“ (engl. Leprosy is curable, the real challenge is stigma).

Raoul Follereau, francuski pisac i novinar koji je 1954. utemeljio ovaj dan, borio se protiv „druge bolesti“ koja prati lepru – socijalne smrti. Strah od osude okoline tjera ljude u endemskim područjima da skrivaju prve simptome (mrlje na koži). Umjesto da potraže liječnika dok je bolest u ranoj fazi, oni čekaju dok se ne pojave vidljivi znakovi invaliditeta. Tada je za sprječavanje trajnih oštećenja živaca prekasno.

Stigma ubija i sakati više nego sama bakterija. Međunarodna zajednica se protiv diskriminacije bori koordiniranim djelovanjem UN-a i Svjetske zdravstvene organizacije, fokusirajući se na ukidanje zastarjelih zakona o izolaciji, braku i kretanju te na promicanje ljudskih prava oboljelih. Čak je i reakcija na splitski slučaj na društvenim mrežama pokazala koliko su predrasude duboko ukorijenjene, često usmjerene ne samo prema bolesti, već i prema stranim radnicima koji dolaze iz siromašnijih regija svijeta.

Globalna strategija „Put prema svijetu bez lepre“ (engl. Towards Zero Leprosy) do 2030. godine ima jasan cilj:

• nula novih infekcija 
• nula invaliditeta
• nula diskriminacije. 

Poseban fokus stavlja se na djecu, koja i dalje čine oko 6 % novih slučajeva, što je jasan znak da se prijenos unutar zajednica nastavlja.

Slučaj u Splitu podsjetnik je da ne smijemo zatvarati oči pred bolestima za koje smatramo da su tamo negdje daleko. Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv lepre dajemo glas onima koje je društvo stoljećima ušutkavalo te potvrđujemo da je zdravlje temeljno ljudsko pravo.

Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo