Svake godine, drugog četvrtka u ožujku, obilježavamo Svjetski dan bubrega. Bubrezi danonoćno rade kako bi naš organizam ostao u savršenoj ravnoteži, premda teže jedva 150 grama i veličine su stisnute šake. Njihova je najveća mana to što ne bole dok šteta ne postane gotovo nepopravljiva. Stoga je važno o njima govoriti na vrijeme, dok još možemo utjecati na njihovo zdravlje. 

Savršeni prirodni filtar 

• Smješteni duboko u stražnjem dijelu trbušne šupljine, zaštićeni rebrima, naši bubrezi rade posao koji bi u industrijskom smislu zahtijevao golema postrojenja. Mnogi će reći da bubrezi služe samo za stvaranje mokraće, no to je tek djelić njihove funkcije. 
• Njihova uloga u tijelu je neprocjenjiva: 
• Neprestano čišćenje krvi: Svakoga dana kroz njihove sitne filtere (nefrone) prođe nevjerojatnih 200 litara krvi. Bubrezi iz krvi besprijekorno izvlače sve toksine, razgradne produkte i višak tekućine. 
• Regulacija krvnog tlaka: Bubrezi su tijesno povezani sa srcem i krvnim žilama. Lučenjem specifičnih hormona izravno utječu na to hoće li se naše krvne žile suziti ili opustiti te tako drže krvni tlak pod kontrolom. 
• Čuvari zdravlja kostiju: Bubrezi odrađuju završni korak u pretvaranju vitamina D u njegov aktivni oblik, bez kojeg naše kosti ne bi mogle iskoristiti kalcij iz hrane. 
• Borba protiv anemije: Kada u tijelu nedostaje kisika, bubrezi luče hormon eritropoetin koji našoj koštanoj srži daje naredbu: „Proizvedi još crvenih krvnih stanica (eritrocita)!“ 

Podmukla bolest  

Kada govorimo o bolestima bubrega, najčešće mislimo na kroničnu bubrežnu bolest (KBB). Riječ je o stanju u kojem bubrezi polako, mjesecima ili godinama, gube svoju funkciju. U svijetu od nje boluje preko 850 milijuna ljudi, a brojke u Hrvatskoj ne zaostaju za globalnim trendovima. 

Ono što ovu bolest čini iznimno opasnom jest njezina podmuklost. U ranim fazama pacijent ne osjeća baš ništa. Bubrezi mogu obavljati svoj posao čak i kada im je funkcija znatno narušena. Prvi znakovi za uzbunu, poput neobjašnjivog umora, otečenih gležnjeva, bljedila, svrbeža kože ili osjećaja mučnine, javljaju se u znatno uznapredovaloj fazi bolesti. 

Dva glavna uzroka za ubrzano propadanje funkcije bubrega su šećerna bolest (dijabetes) i povišeni krvni tlak. Uz to, veliki problem u našim krajevima predstavlja i nekontrolirano uzimanje lijekova protiv bolova. Mnogi će i za najmanju glavobolju posegnuti za tabletama, zaboravljajući da se lijek mora profiltrirati kroz bubrege, a to dugoročno uzrokuje oštećenja bubrega. 

Stručnjaci su izdvojili osam zlatnih pravila za zdravlje bubrega: 

1. Pokrenite se: Redovite šetnje, vožnja biciklom ili plivanje blagotvorno djeluju na vaš tlak i tjelesnu težinu, a time izravno štite i bubrege. 
2. Pazite na šećer: Ako u obitelji imate dijabetes, redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi. 
3. Mjerite krvni tlak: Tlak ne boli, ali tiho razara krvne žile u bubrezima. 
4. Smanjite sol: Hrvati tradicionalno jedu preslanu hranu, od suhomesnatih proizvoda do pekarskih proizvoda. Pokušajte smanjiti unos soli i okrenite se svježim namirnicama i mediteranskom tipu prehrane. 
5. Pijte dovoljno vode: Čaša obične vode najbolji je prijatelj vaših bubrega. Pomaže im u „ispiranju“ tijela. 
6. Ugasite cigaretu: Pušenje sužava krvne žile i drastično smanjuje dotok krvi u bubrege, pritom ih „gušeći“. 
7. Oprezno s analgeticima: Ne posežite za tabletama protiv bolova (poput ibuprofena) na svoju ruku i bez valjanog razloga. 
8. Obavite pretrage: Osnovne pretrage urina i vađenje krvi (mjerenje kreatinina) brze su i jeftine pretrage koje su ključne za praćenje zdravlja bubrega. 

Kada bubrezi potpuno zataje pacijenti odlaze na dijalizu, što je iscrpljujući proces u kojem aparat obavlja posao bolesnog bubrega. Druga mogućnost liječenja je transplantacija bubrega. Važno je istaknuti da je Hrvatska, kao članica Eurotransplanta, godinama u samom svjetskom vrhu po broju uspješnih transplantacija bubrega. Imamo vrhunske stručnjake i iznimno plemenite ljude koji su pristali na doniranje organa, čime su mnogima darovali priliku za novi život. 

Najbolji liječnik svojim bubrezima ste vi sami. Ključne su vaše svakodnevne navike, ono što jedete i koliko se krećete. Svjetski dan bubrega neka posluži kao podsjetnik da pijete dovoljno vode, prošećete umjesto da sjednete ispred televizora i poslušate svoje tijelo.

Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo

Fotografija: Atlas Studio / Alamy / Profimedia