Činjenice

U 2022. godini 2,5 milijarde odraslih osoba u svijetu imalo je prekomjernu tjelesnu težinu, uključujući 890 milijuna pretilih. To znači da je 43 % odraslih imalo prekomjernu tjelesnu težinu, u odnosu na 25 % u 1990. godini.

Pretilost među odraslima više se, nego udvostručila od 1990. godine, dok se pretilost među adolescentima učetverostručila.

U 2022. godini, 37 milijuna djece mlađe od pet godina imalo je prekomjernu tjelesnu težinu.

Više od 390 milijuna djece i adolescenata u dobi od pet do 19 godina u 2022. godini imalo je prekomjernu tjelesnu težinu, uključujući 160 milijuna onih koji su živjeli s pretilošću.

U 2019. godini, povećan indeks tjelesne mase (ITM) bio je odgovoran za procijenjenih pet milijuna smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, rak, neurološke poremećaje, respiratorne i probavne bolesti.

Prekomjerna težina u djetinjstvu i adolescenciji povećava rizik od ranog razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Djeca s pretilošću često se suočavaju s društvenim i psihološkim posljedicama poput stigmatizacije, diskriminacije i vršnjačkog nasilja.

Djeca s pretilošću imaju visoku vjerojatnost da će ostati pretila i u odrasloj dobi, uz povećan rizik od razvoja nezaraznih bolesti.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

34 % odraslih koji su živjeli u Republici Hrvatskoj u 2019. godini imalo je normalnu tjelesnu masu prema njihovom indeksu tjelesne mase (ITM), gotovo dvije trećine (65 %) imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu (42 % prekomjernu tjelesnu masu i 23 % debljinu), a 1 % je pothranjeno.

Europska inicijativa praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) istraživanje je Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije kojim se, među ostalim, prati status uhranjenosti djece. Posljednji, šesti krug toga istraživanja provodio se između 2022. i 2024. godine. Hrvatska je treći put sudjelovala u tom istraživanju koje je provedeno u školskoj godini 2021. /2022. na reprezentativnom uzorku školske djece u dobi od 8 do 8,9 godina. Prema rezultatima zadnjeg kruga COSI istraživanja, a koji je ujedno i prvi koji obuhvaća razdoblje pandemije COVID-19, u Hrvatskoj svako treće (36 %), a u Europi svako četvrto dijete (25 %) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Hrvatska se tako nalazi na četvrtome mjestu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece te je uz Cipar, Italiju, Grčku, Maltu i Španjolsku u samom europskom vrhu. Prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece u dobi od 8 do 8,9 godina u Hrvatskoj kontinuirano je vrlo visoka, uz zabilježen blag, iako ne statistički značajan, porast.

Što smatramo prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću?

Prekomjerna tjelesna težina stanje je prekomjernog nakupljanja masnog tkiva. Pretilost je kronična bolest definirana kao prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje može narušiti zdravlje. U većini slučajeva, pretilost je multifaktorijalna bolest, koja proizlazi iz kombinacije okruženja pogodnog za pretilost, psihosocijalnih faktora i genetskih predispozicija. Uzroci ili dio uzroka može biti i korištenje određenih lijekova, druge bolesti, nepokretnost ili genetski sindromi.

Osim što je sama po sebi bolest, pretilost je ujedno i rizični čimbenik. Povećava rizik razvoja dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, utječe na zdravlje kostiju i reprodukciju te povećava rizik za nastanak određenih vrsta raka. Uglavnom smanjuje i kvalitetu života, utječući na san, kretanje, socijalni život, a može biti i uzrok invaliditeta.

Dijagnoza prekomjerne tjelesne težine i pretilosti postavlja se mjerenjem tjelesne težine i visine te izračunavanjem indeksa tjelesne mase (engl. BMI): težina (kg) / visina² (m²). BMI je pokazatelj tjelesne masnoće, a dodatna mjerenja, poput opsega struka, mogu pomoći u preciznijoj dijagnozi i značjan su doatni dijagnostički čimbenik. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prekomjerna tjelesna težina prisutna je kada je BMI veći ili jednak 25, a pretilost kada je BMI veći ili jednak 30.

Kategorije BMI-a za definiranje pretilosti razlikuju se prema dobi i spolu kod dojenčadi, djece i adolescenata.

Kako prevenirati prekomjernu težinu i pretilost?

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost, kao i s njima povezane nezarazne bolesti, u velikoj se mjeri mogu spriječiti.

Na individualnoj razini, rizik možemo smanjiti usvajanjem pozitivnih zdravstvenih navika počevši od najranije dobi, odnosno od razdoblja začeća, što uključuje: održavanje primjerenog porasta tjelesne težine tijekom trudnoće, prakticiranje isključivo dojenja tijekom prvih šest mjeseci života i nastavak dojenja barem do 24. Mjeseca. Zatim, podržavanje ponašanja djece kroz koja se usvaja uravnotežena prehrana i redovita tjelesna aktivnost, bez obzira na trenutni status tjelesne težine, ograničavanje vremena provedenog pred ekranima, ograničavanje konzumacije zaslađenih napitaka i visokokalorične hrane te učenje regulacije emocija i uživanja u zdravom načinu  života

Uravnotežena i kvalitetna prehrana, tjelesna aktivnost, kvalitetan san, izbjegavanje duhana i alkohola, emocionalna samoregulacija put su ka prevenciji pretilosti u odrasloj dobi.

Kako su povezane emocije i tjelesna težina?

Emocionalni čimbenici, stečene navike i psihološki način funkcioniranja smatraju se važnim u razvoju i održavanju pretilosti. Neadekvatno upravljanje emocijama, pretjerana samokritičnost i perfekcionizam, nezadovoljstvo slikom o sebi, manjak samopoštovanja te neadekvatne vještine suočavanja sa stresom mogu biti čimbenici koji doprinise nastanku debljine, a posebno njezinom održavanju. Osobe koje doživljavaju diskriminaciju zbog svoje telesne težine često razvijaju osećaj manje vrednosti, što može dodatno podržati nezdrave obrasce prehrane.

Jedan od važnijih postupaka u procesu liječenja i prevencije debljine je promjena načina razmišljanja, učenje prepoznavanja i upravljanja emocijama  te učenje zadržavanja postignutog stanja.

Prepoznavanje vlastitih psiholoških i emocionalnih poteškoća značajno pomaže u borbi s debljinom. U ovom procesu vrlo je važno prihvaćanje sebe, ali i postavljanje ciljeva koji moraju biti dostižni, realni i postupni.

Uz pretilost češće se javljaju i depresivni i anksiozni simptomi ili poremećaji koji mogu biti dio uzroka ili posljedica bolesti. U nastojanjima postizanja primjerene tjelesne težine poželjno je potražiti pomoć ili upute stručnjaka koji se bave i mentalnim zdravljem. Jedna od metoda koja se učinkovito koristi u radu s debljinom je kognitivno-bihevioralna terapija. Okolina može imati određene predrasude o pretilosti iz nezanja i nedovoljne osviještenosti o ovom problemu te je potrebno raditi i na primjerenoj edukaciji društva.

Što je važno činiti u zdravstvenom sustavu?

Unutar zdravstvenog sutava važno je prepoznati veličinu problema, osigurati savjetovališta o uravnoteženoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i zdravom načinu života. Vrlo je važno i dijagnosticiranje pretilosti te pružanje integrirane zdravstvene skrbi, uključujući savjete o zdravoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, ali i ostale medicinske i kirurške postupke, praćenje drugih faktora rizika pojave kroničnih nezaraznih bolesti (glukoza u krvi, lipidi, kolesterol i krvni tlak), kao i procjena prisutnosti komorbiditeta i invaliditeta, uključujući mentalne poremećaje.

Pozitivne životne i zdravstvene navike pojedinaca rezultat su i okolišnih i društvenih uvjeta koji mogu ograničiti osobni izbor. Pretilost je i društvena odgovornost, a ne samo individualna. Rješenja treba tražiti kroz stvaranje podržavajućih okolina i zajednica koje uključuju uravnoteženu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, kao najpristupačnije, dostupne i prihvatljive navike svakodnevnog života.

Okruženje kojim preveniramo pretilost uključuje osiguranje dostupnosti uravnotežene prehrane širokoj populaciji, pružanje mogućnosti provođenja tjelesne aktivnosti i sigurnog kretanja i dostupnost učinkovitih zdravstvenih mjera za ranu identifikaciju prekomjerne težine i pretilosti.

Borba s pretilošću zahtijeva multisektorski pristup uz uključivanje čimbenika, kao što su prehrambena industrija, marketing, porezna politika, smanjenje siromaštva i ekonomske nejednakosti, urbanističko planiranje i široku i kontinuiranu edukaciju populacije.

IX. Konferencija o debljini

O ovoj važnoj javnozdravstvenoj temi stručnjaci će raspravljati na IX. Konferenciji o debljini - "Tijelo...emocije...um", koja će se održati u petak, 14. ožujka u Velikoj dvorani NZJZ "Dr. Andrija Štampar". Konferenciju organiziraju Udruga za prevenciju prekomjerne težine, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatsko društvo za debljinu.

Detaljan program događanja možete pogledati ovdje.

Pripremila: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Službe za javno zdravstvo

Izvori:

1. World Obesity Federation, World Obesity Atlas 2023. https://data.worldobesity.org/publications/?cat=19 WHO. Obesity and overweight, 2024. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/obesity-and-overweight
2. WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI): A brief review of results from round 6 of COSI (2022–2024). Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2024.
3. EUROSTAT, Overweight and obesity - ITM statistics, 2019.  https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Overweight_and_obesity_-_ITM_statistics