Svibanj (engl. MMM – May Measure Month) je mjesec posvećen isticanju važnosti kontrole krvnog tlaka, a ujedno se 17. svibnja obilježava i Svjetski dan hipertenzije. Podsjetnik je na opasnosti povišenog krvnog tlaka, često nazivanog „tihim ubojicom“ te naglašava važnost prevencije, ranog otkrivanja i adekvatnog liječenja. Cilj je smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija koje arterijska hipertenzija može uzrokovati, poput srčanog i moždanog udara, zatajenja srca i bubrega te oštećenja vida.
Arterijska hipertenzija dijagnosticira se kada su vrijednosti sistoličkog („gornjeg“) krvnog tlaka trajno 140 mmHg ili više i/ili dijastoličkog („donjeg“) krvnog tlaka 90 mmHg ili više prilikom mjerenja u liječničkoj ordinaciji. Opasnost hipertenzije leži u njezinoj često asimptomatskoj prirodi. Mnogi pojedinci godinama žive s povišenim krvnim tlakom ne znajući za to, jer se simptomi poput glavobolje, vrtoglavice, umora ili krvarenja iz nosa javljaju tek u kasnijim fazama bolesti ili kod izrazito visokih vrijednosti krvnog tlaka.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj više od trećine odraslog stanovništva ima povišeni krvni tlak, a neka istraživanja ukazuju na prevalenciju od čak 40 do 45 %, osobito u starijim dobnim skupinama. Zabrinjavajuće je da značajan dio oboljelih nije ni svjestan svog stanja. Među onima koji znaju za svoju bolest, dio se ne liječi ili se liječi neadekvatno, što znači da ne postižu ciljne vrijednosti krvnog tlaka. Hipertenzija je jedan od vodećih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, koje su glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, odgovorne za gotovo polovicu svih smrtnih slučajeva.
U Gradu Zagrebu, procjene prevalencije hipertenzije također su visoke, krećući se između 35 % i 45 % odrasle populacije, što je u skladu s nacionalnim prosjekom. Urbani stil života u Zagrebu može nositi specifične rizike – veća izloženost stresu, brza hrana te manje mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost zbog prometnih gužvi i uredskih poslova.
S obzirom na visoku prevalenciju i ozbiljne posljedice, prevencija i kontrola hipertenzije od iznimne su javnozdravstvene važnosti. Primarnoj prevenciji je cilj spriječiti nastanak hipertenzije kod zdravih osoba. Ključne mjere uključuju održavanje zdrave tjelesne težine, uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, umjerenu konzumaciju alkohola, prestanak pušenja i učinkovito upravljanje stresom. Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ redovito provodi javnozdravstvene aktivnosti usmjerene na rano otkrivanje i kontrolu hipertenzije, uključujući mjerenja krvnog tlaka i edukacije građana.
Redovito mjerenje krvnog tlaka ključno je za rano otkrivanje. Svaka odrasla osoba trebala bi provjeravati svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe s povećanim rizikom (npr. prekomjerna težina, pušenje) i češće. Mjerenje se može obaviti u liječničkoj ordinaciji, ljekarni ili kod kuće s pomoću kvalitetnog i validiranog tlakomjera. Važno je pravilno izmjeriti krvni tlak – u mirovanju, sjedeći, s odgovarajućom veličinom manžete.
Liječenje hipertenzije uvijek započinje promjenama životnih navika, koje su temelj terapije i ponekad mogu biti dovoljne za kontrolu blago povišenog krvnog tlaka. Ako promjene životnih navika nisu dovoljne za postizanje ciljnih vrijednosti, liječnik će propisati lijekove za snižavanje krvnog tlaka (antihipertenzive). Često je potrebna kombinacija više lijekova kako bi se postigla dobra kontrola krvnog tlaka. Važno je redovito uzimati propisanu terapiju, čak i kada se osoba osjeća dobro, te redovito odlaziti na liječničke kontrole.
Svjetski dan hipertenzije podsjeća nas da su redovito i pravilno mjerenje krvnog tlaka, usvajanje zdravih životnih navika te dosljedno pridržavanje propisane terapije ključni za kvalitetniji, dulji život i smanjenje rizika od ozbiljnih komplikacija.
Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., specijalistica javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo
Izvor fotografije: Profimedia
