Svjetska zdravstvena organizacija od 1987. godine obilježava 31. svibnja kao „Svjetski dan nepušenja“. Nebrojeno puta do sada znanstvene studije su dokazale da je pušenje duhana i duhanskih proizvoda jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Pušenje sa svojim širokim spektrom posljedica predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem i smatra se teškom ovisnošću s visokim ovisničkim potencijalom. Ovisnost se razvija već unutar nekoliko tjedana svakodnevne konzumacije, dok kod adolescenata konzumacija čak ne mora biti svakodnevna. Svaka treća osoba (32%), koja proba duhan, postat će ovisna (više od bilo koje druge psihoaktivne tvari). Više čimbenika i njihovo uzajamno djelovanje igra važnu ulogu u nastanku ovisnosti o duhanu: sociokulturna sredina, psihološka i biološka svojstva pojedinca, dostupnost duhanskih proizvoda na tržištu, kao i prikriveni marketing.
Duhanski dim sastoji se od 7.000 različitih kemijskih supstanci, sa više od 70 kancerogenih. Visoko je na ljestvici uzročnika bolesti i smrti. Nema organa niti organskog sustava koji nije pogođen štetnim učincima pušenja. Ono povećava rizik obolijevanja od raka, kardiovaskularnih bolesti (srčane bolesti i moždani udar, dva vodeća uzroka smrtnosti u svijetu, usko su povezani s upotrebom duhana), bolestima dišnog i probavnog sustava, utječe na reproduktivno zdravlje te povećava rizik neplodnosti. Uz znatno narušavanje zdravlja pušača, velik učinak ima i na zdravlje nepušača, putem sekundarnog (pasivnog) pušenja (eng. Second-hand smoke). Uz pasivno pušenje znanstvenici sve više upozoravaju i na „pušenje iz treće ruke“ (eng. Third-hand smoke). Čestice iz duhanskog dima talože se na površine namještaja, odjeću, podove, zidove, zavjese. Uglavnom, na sve predmete naše okoline gdje mogu biti prisutne mjesecima pa čak i godinama. Uobičajene metode čišćenja na žalost nisu učinkovite, tako da pušenje iz treće ruke među znanstvenicima izaziva sve veću zabrinutost za zdravlje ljudi.
Danas u svijetu puši približno 1.3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetskog pučanstva iznad petnaeste godine života. Prema rezultatima istraživanja 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Instituta za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih ljudi puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), a muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%).
U borbi protiv ovisnosti i promoviranju zdravih stilova života treba istaknuti ulogu i program „Škole nepušenja“, koja se provodi u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Škola nepušenja zasniva se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja u okviru kojega se nastoji pomoći polaznicima da prestanu pušiti. Uspješnost prestanka pušenja ovisi o motivaciji, stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o podršci tijekom odvikavanja od pušenja. Škola nepušenja provodi se kontinuirano tijekom cijele godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu, Mirogojska cesta 16, a više informacija potražite ovdje.
Povodom „Svjetskog dana nepušenja“ 31. svibnja, telefonske linije Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti bit će otvorene za sve upite i informacije vezene uz program Škole od 13.00 do 15.00 sati. Svi zainteresirani mogu se javiti stručnjacima Službe na navedene brojeve telefona: 01/4696-117, 01/4696-287.
Pripremila: Martina Bekić, mag. med. techn., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
