Suicid predstavlja velik javnozdravstveni problem koji sa sobom nosi duboke društvene, emocionalne i ekonomske posljedice te dubok utjecaj na obitelji, prijatelje, radno okruženje i zajednice diljem svijeta.
Svake godine više od 720 000 ljudi počini suicid te je treći uzrok smrti kod osoba između 15 i 29 godina.
Razlozi za suicid su složeni, a uključuju društvene, kulturalne, biološke, psihološke i okolinske čimbenike. Iako postoji poveznica između suicida i psihičkih poremećaja (posebice kod osoba koje boluju od depresije ili poremećaja koji su povezani s konzumacijom alkohola), mnogi suicidi se dogode impulzivno kada se osobe nalaze u krizi te suicid vide kao jedino rješenje za smanjenje osjećaja patnje.
Nasilje, zlostavljanje, gubitak i osjećaj izolacije su snažno povezani sa suicidalnim ponašanjem, a stope suicida su visoke i kod ranjivih skupina koje su izložene diskriminaciji, kao što su migranti, LGBTQIA+ osobe te bivši zatvorenici.
S ciljem skretanja pozornosti na povećanje razumijevanja i produbljivanja svijesti o mogućnosti preveniranja suicida, od 2003. godine 10. rujna obilježava se Svjetski dan prevencije suicida. Inicijativa je pokrenuta od strane Međunarodnog udruženja za prevenciju suicida (IASP) uz Svjetsku zdravstvenu organizaciju.
2026. godina je treća, a ujedno i posljednja godina trogodišnje teme Svjetskog dana prevencije suicida koja glasi: “Mijenjajmo narativ o samoubojstvu” s pozivom na akciju: “Pokrenimo razgovor.“ Kao što sam naziv kaže, cilj je napraviti pomak od šutnje i nerazumijevanja prema otvorenosti, empatiji i podršci uz stvaranje okruženja u kojem se ljudi osjećaju sigurno otvoriti i potražiti pomoć. IASP naglašava da svaki razgovor, ma koliko bio kratak, pridonosi stvaranju društva koje ima više razumijevanja i podrške.
Inicijativa IASP-a i SZO-a želi naglasiti poruku da se samoubojstvo može spriječiti na individualnoj, društvenoj i nacionalnoj razini.
U skladu s time IASP u ovogodišnjoj kampanji predlaže aktivnosti koje se mogu poduzeti na individualnoj, organizacijskoj i nacionalnoj razini.
Na individualnoj razini predlaže pristupanje prijateljima, poznanicima, članovima obitelji za koje procjenjujemo da im je potrebna pomoć i podrška. Ponekad se, iz straha da se ne kaže kriva stvar, takvi razgovori ne dogode. Empatija, suosjećanje, podrška i poticaj za traženje stručne pomoći mogu napraviti veliku razliku u nečijem životu.
Na organizacijskoj razini važno je zagovarati podržavajuće radno okruženje kroz implementiranje i promoviranje politika koje podržavaju mentalno zdravlje (primjerice fleksibilno radno vrijeme, “dan za mentalno zdravlje”) te izgradnju organizacijske kulture u kojoj se zaposlenici osjećaju sigurno razgovarati o mentalnom zdravlju bez straha od odbacivanja i stigmatiziranja.
Na državnoj razini potrebno je razviti i provoditi nove politike ili ojačati postojeće politike koje prevenciji samoubojstva pristupaju strateški, uz naglasak na intervencijama utemeljenima na dokazima koje se učinkovito provode i evaluiraju.
Jedino zajednički možemo napraviti razliku i pomoći stvaranju budućnosti u kojoj se svatko osjeća podržanim i uvaženim, a mentalno zdravlje i prevencija suicida je prioritet.
Izvori:
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). (2026, rujan) - https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/suicide
Međunarodna udruga za prevenciju suicida (IASP). (2026, rujan) https://www.iasp.info/wp-content/uploads/2026-IASP-WSPD-Campaign-Pack_compressed.pdf
Klinika za psihijatriju Vrapče. (2026, rujan) https://bolnica-vrapce.hr/svjetski-dan-prevencije-samoubojstava-promjena-narativa-o-samoubojstvu/
Pripremila: Barbara Osmec, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Fotografija: Pixel-Shot, Pixel-shot / Alamy / Profimedia
