Na Svjetski dan vitiliga usmjeravamo pažnju na kroničnu kožnu bolest koju karakterizira gubitak pigmenta uz stvaranje bijelih mrlja na tijelu.
Radi se o autoimunom stanju u kojem imunološki sustav greškom uništava melanocite odnosno stanice odgovorne za proizvodnju melanina. Melanin je pigment koji daje boju koži, kosi i očima. Bijele mrlje mogu zahvatiti bilo koji dio tijela, no najčešće se pojavljuju na licu, oko očiju i usnica, na šakama, laktovima i koljenima.
Bolest se najčešće razvija prije 30. godine života, ali se može javiti u bilo kojoj dobi te podjednako zahvaća oba spola. Vitiligo je najčešći poremećaj hipopigmentacije te se procjenjuje da zahvaća 0,5 – 2% svjetske populacije, dok se za europsko stanovništvo procjenjuje postotak od 1%. U Hrvatskoj od ove bolesti boluje više od 45.000 osoba.
Pojavi vitiliga, osim poremećaja imunološkog sustava, pridonose i genetska predispozicija, stres, hormonalne promjene, izloženost određenim kemikalijama te mehaničke ozljede kože.
Vitiligo ne uzrokuje nikakvu fizičku bol osobi koja boluje od njega. Važno je i istaknuti da vitiligo nije zarazan te nije posljedica infekcije, ali ima značajan utjecaj na psihološko i društveno funkcioniranje oboljelih. Posebice promjene na licu i rukama mogu kod osobe izazvati osjećaj srama, anksioznost i depresiju. Kod mnogih osoba gubitak pigmenta dovodi i do gubitka samopouzdanja i njihovog dotadašnjeg identiteta, što često rezultira povlačenjem iz društvenog života kako bi se izbjegli znatiželjni pogledi ili neumjesna pitanja. Čak oko 90% pacijenata navodi da je doživjelo stigmu zbog vitiliga, što potvrđuje da psihološki aspekt bolesti zahtijeva jednaku pažnju kao i medicinsko liječenje.
Kako bismo pružili adekvatnu podršku, ključno je razumijevanje i normalizacija. Prvi korak je aktivno slušanje jer je oboljeloj osobi često potreban prostor da izrazi frustraciju bez nuđenja brzih rješenja. Umjesto uvjeravanja da „to nije ništa strašno“, važnije je potvrditi njihove osjećaje i pokazati da ih ne definiraju promjene na njihovoj koži. Edukacija je važna jer informiranost zajednice smanjuje pojavnost stigmatizacije.
Podrška se očituje i kroz poticanje samoosnaživanja. Bilo da osoba odluči prihvatiti svoje tijelo onakvim kakvo jest ili se želi usmjeriti na liječenje, važno je podržati njezin izbor. Uključivanje u grupe podrške, gdje pojedinci dijele slična iskustva, pruža osjećaj zajedništva koji liječi „nevidljive rane“.
U liječenju se primjenjuje lokalna terapija, kortikosteroidi i inhibitori kalcineurina, fototerapija, oralna primjena steroida te kreme. Puno se očekuje od novih ciljanih lijekova koji djeluju na molekularne signalne puteve povezane s upalom i uništenjem melanocita.
Svjetski dan vitiliga se obilježava 25. lipnja u spomen na glazbenog umjetnika Michaela Jacksona, koji je patio od vitiliga te i sam isticao kako se morao nositi s brojnim predrasudama. Danas se kao najpoznatije osobe koje otvoreno govore o ovoj bolesti ističu američki model Winnie Harlow te britanski model Laura Gregory. Njihov javni angažman podsjetnik je da vitiligo ne definira osobu te da je borba protiv predrasuda jednako važna kao i sama medicinska skrb.
Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine
Služba za javno zdravstvo
Fotografija: PEAKSTOCK / Sciencephoto / Profimedia
