Već tridesetu godinu zaredom, 22. ožujka obilježit će se Svjetski dan voda, koji naglašava vrijednost vode i podiže svijest o globalnoj krizi s vodama. O problemima vezanim uz vodu i vodne resurse prvi se put govorilo na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama 1977. godine, u Argentini. Nakon konferencije UN-a u Rio de Janeiru u prosincu 1993. godine, odlučeno je da će se svake godine na ovaj datum diljem svijeta obilježavati Dan voda, podsjećati na važnost vode te podizati svijest o preko dvije milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi. Svake je godine u fokusu druga tema, a ovogodišnja tema je “Očuvanje ledenjaka”, kako bi se naglasila važnost zaštite smrznute vode, kao resursa za budućnost.
Danas se ledenjaci tope brže, nego ikad zbog klimatskih promjena. Prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Science, zbog klimatskih će promjena do kraja ovog stoljeća nestati oko polovice svjetskih ledenjaka. Čak i s ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba, znanstvenici procjenjuju da će se 49 % od ukupno 215.000 ledenjaka otopiti do 2100. godine.
Otapanje ledenjaka uzrokuje porast razine mora, a svaki milimetar rasta razine mora dovodi do još većeg broja poplava u obalnim područjima. Skoro dva centimetra porasta nivoa mora koji se pripisuje otapanju ledenjaka od 2000. godine znači da će gotovo četiri milijuna ljudi više na svjetskim obalama postati ranjivo na poplave, procjenjuju stručnjaci.
Osim toga, ledenjaci su prirodni rezervoari pitke vode. Kad oni nestanu, to ne znači da više nemamo vode, već da neće biti vode onda kada nam je potrebna - tijekom sušnih, vrućih ljetnih mjeseci. To je problem i za navodnjavanje, snabdijevanje pitkom vodom, transport roba, floru i faunu i tako dalje.
No, autori studije imaju i pozitivnu poruku: hitnim mjerama zaštite klime i svaka desetina stupnja manjeg zagrijavanja može usporiti taj proces. Između voda i klimatskih promjena postoji neraskidiva povezanost. Raznim kampanjama ukazuje se na načine na koje vlastitom uporabom vode možemo pomoći u smanjenju poplava, suša, nestašica i onečišćenja vode, kao i u borbi protiv klimatskih promjena kojih smo svjesni. Hrvatska je, kažu, kao i ostatak svijeta, pod velikim utjecajem klimatskih promjena te već sada izdvaja značajna financijska sredstva za sanaciju posljedica.
Potražnja za vodom sve je veća i sve se više iskorištava ovaj prirodni resurs i to zbog ekonomskog razvoja i rastuće globalne populacije. Klimatske promjene također čine vodu i vodne resurse nestabilnijima i pridonose zagađenju. Odmah moramo reći da Hrvatska, s obzirom na klimatske, hidrološke i hidrogeološke značajke te redovito mali broj stanovnika, koji će prema procjenama biti i manji, može, što se vodoopskrbe tiče, mirnije, nego najveći dio svijeta gledati u budućnost. Vode koje rijekama dotječu u Hrvatsku iz susjednih zemalja, a kojima danas Hrvatska raspolaže, garancija su da krize ne bi trebalo biti. Međutim, treba se ipak s dužnim poštovanjem odnositi prema vodi i racionalno je trošiti, jer samo takvim odnosom možemo sačuvati bogatstvo kojim raspolažemo.
Poljoprivredni je sektor glavni "korisnik" slatkovodnih resursa na našem kontinentu. Obrađena voda ili alternativni izvori vode također imaju potencijal zadovoljiti određene industrijske potrebe ili urbanu upotrebu. Osim što smanjuju utjecaj na izvore slatke vode, ovi alternativni izvori također mogu pomoći uštedi visokokvalitetne i dragocjene vode za piće.
Način na koji vrednujemo i cijenimo vodu, određuje i način upravljanja njome. Voda ima ogromnu i složenu vrijednost za naša kućanstva, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju i integritet našeg prirodnog okoliša. Ako previdimo bilo koju od ovih vrijednosti, riskiramo loše upravljanje ovim nezamjenjivim resursom.
Pripremila: voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu voda NZJZ “Dr. A. Štampar”, dr. sc. Sonja Tolić, dipl. ing. kemije
