Promicanje digitalne pismenosti i suzbijanje dezinformacija nikad nije bilo toliko važno, kao danas. Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta započelo je 2004. godine, s ciljem promicanja i poticanja odgovornijeg i sigurnijeg korištenja tehnologije i mobilnih uređaja među djecom, mladima, ali i odraslima.
Svi smo u mogućnosti ostvariti internetske sadržaje, upitno je stvaramo li ih s ciljem unaprjeđenja društvene svijesti, razmjene znanja i ideja, kao i ostvarenja novih druženja. Zajednička zadaća je stvaranje odgovornog i sigurnog virtualnog okruženja za sve. Svake godine organiziraju se tematske kampanje, a ovogodišnja je tema „Zajedno za bolji Internet“. Cilj je doprijeti do djece i mladih, roditelja i skrbnika, odgajatelja, učitelja i stručnih suradnika, starijih osoba te ih potaknuti na sudjelovanje u kampanji, s naglaskom na pozitivan utjecaj Interneta te da maksimalno koriste potencijal Interneta da poveže ljude.
Medijsko i informacijsko okruženje neprestano se mijenja, potrebno je naučiti kako uz pomoć digitalnih tehnologija bolje pristupiti informacijama, upravljati njima, razumjeti i integrirati, prenositi, procjenjivati, stvarati i širiti ih na siguran i odgovoran način. Učitelji, nastavnici i drugi odgojno-obrazovni djelatnici imaju ključnu ulogu u razvoju digitalnih vještina i kompetencija mladih: pomoći mladima da kritički razmišljaju i donose utemeljene odluke tijekom korištenja Interneta, pazeći na svoju sigurnost i postupno jačajući svoju otpornost na (nenamjerno) pogrešne i zlonamjerne informacije, a posebno na dezinformacije. Ujedno je važno stvoriti sigurno okruženje u kojem mladi mogu izraziti svoje mišljenje i aktivno učiti.
Digitalni alati omogućuju mladima relativno visok stupanj slobode. Za pristup aplikacijama, komunikaciji na društvenim mrežama ili pretraživanje Interneta koriste digitalne uređaje, što predstavlja pristup velikoj količini korisnih informacija. Međutim, mogu se upustiti u neprimjereno i potencijalno opasno digitalno ponašanje te im je potrebna pomoć i edukacija u odmaku od štetnog ponašanja na Internetu, kako bi stekli samosvijest i vještine da to učine samostalno.
Preporučljivo je doznati kojim su izvorima vijesti i informacija izloženi, koje društvene mreže koriste, kojim medijima i internetskim platformama pristupaju, naučiti definicije ključnih pojmova vezanih uz Internet. Potreba za pripadanjem i društvenim identitetom izraženija je kod mladih, ima mnogo prednosti, ali često su spremni napraviti kompromise, kako bi sačuvali grupni identitet. Prihvaćaju ideju ili uvjerenje jer im se čini da to svi rade što dovodi do efekta pridruživanja. Tijekom rasprava o kontroverznim informacijama treba biti spreman na suočavanje s emocijama i iracionalnim ponašanjem. Važno je steći povjerenje mladih i poticati ih na razgovor, što o tome misle, kakvo je njihovo znanje o postavkama privatnosti, pravilima i propisima digitalne zajednice, što je zakonito, a što nezakonito? Mladi najbolje uče upravo jedni od drugih, strategije uzajamnog učenja mogu biti uspješne i u području digitalnih tehnologija uz podršku nastavnika ili informatičkog stručnjaka. Uključivanje roditelja je neophodno jer upravo mladi većinu svojih navika korištenja Internetom stječu u ranoj dobi, kod kuće. Trebamo svi zajedno savladati uspješno snalaženje u sve složenijem internetskom okruženju u kojem nikad prije nije bilo toliko materijala za čitanje, slušanje i gledanje.
Marija Škes, mag. educ. reh., koordinatorica aktivnosti zdravih stilova života,
Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo
