Na inicijativu Opće skupštine Ujedinjenih naroda, još od 2015. godine, Svjetski dan vještina mladih obilježava se svake godine 15. srpnja. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana vještina mladih glasi „Vještine mladih za mir i razvoj“ stavljajući naglasak na ključnu ulogu koju imaju mladi imaju u naporima za izgradnju mira i rješavanju sukoba u svijetu.
U Agendi za održivi razvoj 2030., vještine i poslovi za mlade zauzimaju istaknuto mjesto upravo kako bi podigli razinu svijesti o važnosti ulaganja u razvoj vještina mladih. Ciljevi za održivi razvoj pozivaju na značajno povećanje broja mladih i odraslih s relevantnim vještinama (točka 4.4.). U Hrvatskoj mladi čine 15,8% ukupnog stanovništva, obuhvaćaju osobe od navršenih 15 do navršenih 30 godina života. Suočavaju se s brojnim i brzim promjenama i izazovima suvremenog društva i naporima da budu aktivni, odgovorni i punopravni članovi društva u kojem žive. Danas se svijet suočava s izazovima od kojih mnogi direktno utječu na mlade. Obrazovanje i stabilnost ometaju brojni nasilni sukobi, nekoherentno internetsko okruženje koje potiče negativnost, stalna ekonomska nejednakost ograničava mogućnosti. Važno je prepoznati potencijale mladih ljudi kao predstavnika mira te obavezati se na pružanje vještina i prilika za suočavanje s izazovima kako bi uspješno doprinijeli mirnoj, prosperitetnoj i održivoj budućnosti.
Tranzicija iz mladosti u odraslost oblikovana je i društvenim očekivanjem da mladi uspješno usvoje društvene vrijednosti i ponašanja kojima će pridonijeti društvenoj stabilnosti i kontinuitetu, ali i povećanju razvojnih i drugih kapaciteta društva. Tijekom svog odrastanja mladi se susreću s mnogim izazovima koji prate proces uspješnog preuzimanja trajnih društvenih uloga. Sam proces ovisi o mladima, njihovim vrijednostima, potencijalima i afinitetima te o društvu u kojem žive. Kvalitetu i brzinu uključivanja u svijet odraslih često određuju upravo društveno uvjetovane okolnosti. Dinamične društvene promjene ostavljaju snažan trag upravo na populaciji koja je u procesu učenja i savladavanja načina snalaženja i osobnog ostvarivanja u kompetitivnom svijetu odraslih. Obiteljski i individualni resursi prepoznati su kao najpouzdaniji oslonac mladima u suočavanju s izazovima dok se od društvenih dionika, čija je zadaća osigurati adekvatne uvjete za uspješnu tranziciju iz mladosti u odraslost, očekuje veći i kvalitetniji angažman. Prema dosadašnjim istraživanjima mladi su heterogena skupina. Tranzicija mladih u svijet odraslih obilježena je ključnim događajima, kao što su završetak školovanja, zapošljavanje i zasnivanje vlastite obitelji, s obzirom na životne okolnosti. U skladu s fenomenom produžene mladosti većini mladih ključni tranzicijski životni događaji tek predstoje. Stručnjaci Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ su, u okviru svojih aktivnosti, uključeni u zdravstveno obrazovanje djece i mladih te osim činjenica o zdravlju usvojenih tijekom nastavnog procesa, provode aktivnosti koje podrazumijevaju i osnaživanje zdravstvene pismenosti, odnosno usmjeravanje djece i mladih ka usvajanju pravilnih životnih navika te osvještavanju važnosti očuvanja mentalnog i tjelesnog zdravlja provedbom edukativnih predavanja, radionica, javnozdravstvenih kampanja, individualnih i grupnih savjetovanja. Osobito je važno raditi na njihovom obrazovanju koje se mora prilagođavati kako bi mogli odgovoriti na sve veće izazove i prilike globalnog društva, koje često utječe na njihov položaj u društvu, na obrasce ponašanja, vrijednosti i stavove. Postavljanje smjernica za budućnost, predanost međunarodne zajednice osnaživanju mladih sveobuhvatnim vještinama za postizanje i održavanje mira i održivi razvoj od presudne su važnosti za oblikovanje mirne, održive, prosperitetne i inkluzivne budućnosti.
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo
