Svjetski dan uha i sluha obilježavamo svake godine 3. ožujka s ciljem podizanja svijesti i poticanju brige o zdravlju uha i očuvanju sluha. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako više od 10 % svjetske populacije čine osobe s oštećenim sluhom, od toga čak 5 % s teškim oštećenjima sluha, te da će do 2030. godine više od 500 milijuna ljudi imati ozbiljno oštećenje sluha koje će zahtijevati rehabilitaciju. Više od milijardu ljudi suočava se s rizikom od trajnog gubitka sluha zbog dugotrajne izloženosti glasnim zvukovima tijekom rekreacijskih aktivnosti kao što su slušanje glazbe i igranje video igrica, a kod najmanje polovice oboljelih moglo se spriječiti gubitak sluha primjenom adekvatnih postupaka primarne prevencije. Kako ćemo čuti u budućnosti ovisi o tome kako danas brinemo o zdravlju uha jer se mnogi slučajevi gubitka sluha mogu izbjeći usvajanjem sigurnog slušanja i dobre prakse za njegu sluha. Za one koji žive s oštećenjem sluha, rana identifikacija i pristup pravodobnoj rehabilitaciju ključni su za postizanje njihovog najvećeg potencijala. Ovogodišnja kampanja ima za cilj potaknuti pojedince da promijene ponašanje kako bi spriječili gubitak sluha i zaštitili svoj sluh od glasnih zvukova, redovito provjeravali sluh, koristili slušne aparate ako je potrebno i podržali one koji žive s oštećenim sluhom. Ujedno cilj je i privući pažnju zajednice i javnosti o važnosti održavanja normalnog sluha, ali i podizanje razine svijesti o problemima i potrebama osoba kod kojih je došlo do njegovog oštećenja. Jedno od najčešćih senzoričkih oštećenja je oštećenje sluha. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, prema vrstama oštećenja koja uzrokuju invaliditet, registrirane su u Hrvatskoj 19.282 osobe s oštećenjem sluha, dok u Gradu Zagrebu živi 2.897 osoba s oštećenjem sluha.

Na gubitak sluha mogu ukazati znakovi i simptomi kao što su:  

• teško razumijevanje riječi posebno uz pozadinsku buku ili u skupini ljudi, 
• često vam se govor i drugi zvukovi čine prigušenima ili tražite druge da govore sporije, jasno i glasno, 
• pojačavate glasnoću na radiju ili televizoru češće nego inače 
• povlačite se iz razgovora zbog problema u komunikaciji.

Slušalice – čovjekov najbolji (ne)prijatelj

Preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja, ugostiteljski objekti, različita događanja na otvorenom, čak i u velikim trgovačkim centrima, ulična buka, ali i preglasno slušanje glazbe i video igrica – sve to zahtijeva spuštanje glasnoće na nižu razinu koja je svima nama ugodnija i prihvatljivija. Ovogodišnja tema u fokus stavlja upravo djecu i mlade kao posebno ugroženu skupinu jer su češće izloženi buci iz slušalica dok slušaju glazbu ili igraju video igre te češće posjećuju mjesta poput noćnih klubova ili koncerata. Upravo je rana intervencija ključna za prevenciju oštećenja sluha u ovoj populaciji jer je sluh iznimno važan za pravilan razvoj djece u smislu razvoja komunikacije i socijalizacije.
Znanstvenici upozoravaju na to da su upravo današnje generacije mladih izložene ozbiljnom riziku od gubitka sluha, i to ne u starijim godinama, nego daleko prije. Jačina zvuka uređaja koji šalje glazbu preko slušalica izravno u naše uho utječe tako da više ne čujemo ljude oko sebe ili buku prolazećih automobila i tramvaja, znači da je preglasno i opasno. Dokazano je da izloženost buci od 85 db tijekom osam sati s vremenom uzrokuje gubitak sluha. Zujanje u ušima jedna je od posljedica, odnosno načina na koje se uho reparira i vraća u prethodno stanje.
Malim promjenama moguće je prevenirati oštećenje sluha, a neke od preporuka su korištenje slušalica jer se tako smanjuje opterećenje na bubnjić, korištenje zaštitnih slušalica koje blokiraju vanjsku buku, ali i poštivanje pravila „60-60“ kod korištenja slušalica, odnosno poželjno ih je koristiti do 60 % jačine zvuka, najviše 60 minuta u kontinuitetu te nakon toga napraviti pauzu. Također, na događajima na kojima je prisutna buka, preporučuje se svakih 30 minuta napraviti nekoliko minuta tihog detoksa, odnosno napustiti prostoriju s bukom.

Edukacija i prevencija

Strategije koje mogu spriječiti i ublažiti gubitak sluha i njegove posljedice su prevencija – 

• zaštita od preglasnih zvukova u našoj okolini, 
• rano prepoznavanje, 
• testiranje i 
• pravovremeno liječenje upale uha. 

Izuzetno važna strategija je educiranje i osnaživanje osoba kojima je oštećen sluh osiguravanjem rehabilitacije putem slušnih uređaja, titlovanjem filmova, emisija te učenjem znakovnog jezika. Ranim i pravodobnim otkrivanje oštećenja sluha u preventivnom pogledu nastoji se otkriti eventualna oštećenja kako bi se mogla poduzeti određena djelovanja za sprečavanje trajnog i nepovratnog oštećenja slušne funkcije. Kasno otkrivanje ima dugotrajne posljedice te zahtijeva uspješnu suradnju stručnjaka, roditelja i djeteta radi pravodobne i odgovarajuće edukacije i rehabilitacije kojom se smanjuju posljedice oštećenja sluha i poboljšava komunikacija djeteta s okolinom. Oštećenju sluha kod djece i mladih prethode i česte upale uha u djetinjstvu što predstavlja čimbenik rizika za pravilan jezični i govorni razvoj. S toga se već dugi niz godina u Hrvatskoj provodi probir novorođenčadi na oštećenje sluha kako bi djeca rođena s oštećenjem sluha već u najranijoj dobi bila upućena na rehabilitaciju. Pravilnom edukacijom djece i roditelja o razini buke u okolini u kojoj žive, rade ili se zabavljaju te načinu na koji mogu utjecati na smanjenje buke, oštećenja sluha moguće je prevenirati.

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo