da u ljudskom organizmu broj mikroorganizama premašuje ukupan broj svih stanica tijela. Tako da se ponekad u šali pitamo jesmo li mi više ljudi ili više mikroorganizmi? Težina tih mikroorganizma koji su dio normalne, fiziološke mikroflore ljudskog organizma u prosječnog čovjeka težine oko 70 kg iznosi oko tri kilograma. Mikroflora ljudskog organizma vrlo je raznolika, a broj i vrsta mikroorganizama na našoj koži i sluznicama jako varira i ovisan je o dijelu tijela koji promatramo. Najgušće naseljena mikroorganizmima su crijeva čovjeka, pa jedan gram stolice zdravog čovjeka sadržava čak 10 milijardi bakterija vrste Escherichia coli, s tim da ova bakterija čak i nije najčešći mikroorganizam donjih partija crijeva čovjeka. Fiziološka flora ili mikroflora ljudskog organizma u novije vrijeme naziva se i mikrobiota. Joshua Lederberg je pojam uveo kad je napretkom molekularnih metoda postalo moguće detektirati cjelokupan genom mikroorganizama nekog područja ljudskog tijela i za njega je skovao naziv mikrobiom, a sve mikroorganizme određene molekularnom metodom nazvao je mikrobiota. Na našim mikrobiološkim nalazima još uvijek kao rezultat pretrage u slučaju kultivacije bakterija koje nisu patogene i dio su normalne mikroflore ljudskog organizma stoji „fiziološka flora“, jer su bakterije uzgojene klasičnim bakteriološkim metodama.

Pripremila: prof. dr. sc. Jasmina Vraneš, prof. dr. med., voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju