HPV je naziv za skupinu vrlo rasprostranjenih virusa koji inficiraju kožu i sluznice. Infekcije humanim papiloma virusima predstavljaju najčešće virusne spolno prenosive infekcije, a prenose se, ne samo svim oblicima spolnog odnosa (vaginalni, analni, oralni) sa zaraženom osobom, nego je ponekad dovoljan i kontakt „kože na kožu ili sluznicu“ genitalne i perigenitalne regije.

Danas je poznato više od 200 podtipova HPV-a, no nemaju svi jednak potencijal uzrokovanja zloćudnih promjena u stanicama ljudskog organizma. Sukladno tom takozvanom onkogenom potencijalu, humani papiloma virusi dijele se u dvije glavne skupine:

1. virusi niskog rizika - uzrokuju nastanak spolnih bradavica (šiljasti kondilomi)
2. virusi visokog rizika - uzrokuju zloćudne tumore vrata maternice, rodnice, stidnice, čmara, penisa, ždrijela. Tipovi 16 i 18 nose najveći rizik za pojavu karcinoma.

Vjerojatnost zaražavanja HPV-om vrlo je visoka ulaskom u spolni život, i za djevojke i za mladiće, iako nije nužno posljedica rizičnog spolnog ponašanja. Većina zaraženih ne zna da je nositelj virusa i ne mora imati nikakve vidljive simptome i znakove bolesti, no predstavlja opasnost za svoje spolne partnere. Kod dijela zaraženih osoba neprepoznata i neliječena infekcija može uzrokovati premaligne i maligne promjene genitalnih organa, ali i drugih područja. Gotovo 80% spolno aktivnih osoba jednom će tijekom života biti zaraženo HPV-om.

U 90% slučajeva infekcija sama prolazi unutar dvije godine od zaraze, no u malom broju slučajeva ona može trajati dugi niz godina.

HPV se prenosi spolnim odnosom ili drugim intimnim kontaktom koji uključuje izravan dodir sa zaraženom kožom ili sluznicom. Virus se tijekom poroda može prenijeti sa zaražene majke na dijete.

Važno je naglasiti da korištenjem dostupnih mjera preventivne zdravstvene zaštite, a to su zdravstveni odgoj i edukacija, cijepljenje protiv HPV infekcija i preventivni pregledi (PAPA test kod žena), postoji mogućnost gotovo potpunog sprječavanja razvoja teških posljedica za zdravlje žena i muškaraca.

Cijepljenje protiv HPV infekcija dostupno je od 2007. godine, a započelo je kao preporučeno cijepljenje čiju su provedbu financirale pojedine lokalne zajednice pa tako i Grad Zagreb.

Od 2015. godine cijepljenje je u redovnom provedbenom kalendaru cijepljenja Hrvatske te je namijenjeno učenicama i učenicima osmih razreda osnovnih škola. Na raspolaganju je devet-valentno cjepivo koje sadrži sedam antigena onkogenih podtipova virusa (16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58), koji su najčešći uzrok premalignih i malignih lezija te dva antigena virusa (6 i 11) koji su uzrok pojave takozvanih spolnih bradavica.

Kako bi se postigla željena učinkovitost cijepljenja, preporučuje se cijepiti mlade prije ulaska u spolni život, a ujedno cijepljenje u mlađoj životnoj dobi rezultira boljim imunološkim odgovorom i višom razinom zaštitnog titra protutijela.

Sadašnja iskustva i znanstvene spoznaje govore da odgovarajuća razina zaštite postoji i deset godina nakon cijepljenja. Nuspojave, kojih se roditelji obično boje, blage su i rijetko se javljaju (bol, oteklina ili crvenilo oko mjesta aplikacije, glavobolja, lagano povišena temperatura i slično).

Cijepljenje se provodi u školskim ambulantama, a prethode mu roditeljski sastanci organizirani s ciljem edukacije roditelja učenika osmih razreda osnovnih škola, ne samo o mogućnostima cijepljenja, već i o ulozi roditelja u očuvanju reproduktivnog zdravlja mladih.

Roditelji ne mogu zaštiti mlade od svih neželjenih događaja tijekom odrastanja, ali ono što mogu i moraju učiniti jest osigurati djetetu dostupnu razinu zdravstvene zaštite. Ako govorimo o zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih, to je svakako cijepljenje protiv HPV infekcija.

Učenici osmih razreda, srednjoškolci i studenti cijepe se u nadležnim školskim tj. studentskim ambulantama Službe za školsku i adolescentnu medicinu NZZJZ „Dr. A. Štampar“:

Osobe izvan redovnog sustava školovanja, a do 25. godine starosti, cijepe se u nadležnim Higijensko-epidemiološkim odjelima NZZJZ “Dr. A. Štampar“:

Promjene do kojih dovode niskorizični HPV tipovi (kondilomi) dijagnosticiraju se kliničkim pregledom, kako u žena tako i u muškaraca. Promjene na stanicama vrata maternice izazvane HPV-om otkrivaju se citološkom pretragom - Papa testom ili tekućinskom citologijom (LBC). Specifično dokazivanje prisutnosti virusa provodi se u mikrobiološkom laboratoriju molekularnim metodama, koje se temelje na otkrivanju nukleinske kiseline virusa u obrisku vrata maternice.

Ako vaš nalaz pokaže da ste inficirani nekim od HPV tipova visokog rizika, to znači da imate veći rizik za pojavu karcinoma vrata maternice, nego osoba kojoj je HPV nalaz negativan. No, samo mali broj HPV infekcija razvit će se u karcinom. Zato je važan redovan ginekološki pregled i Papa test/LBC kako bi se na vrijeme spriječila pojava karcinoma.

HPV negativan nalaz znači da je vaš rizik za pojavu karcinoma vrata maternice nizak. Tumačenje HPV negativnog nalaza ovisi o vašem citološkom nalazu (Papa testu/LBC-u). Ukoliko je HPV nalaz na visokorizične HPV tipove negativan i citološki nalaz uredan, zbog vrlo male mogućnosti razvoja karcinoma u nekoliko narednih godina, vaš će ginekolog moći produljiti vremensko razdoblje do sljedećeg testiranja. 

Za sada nema specifičnog lijeka za HPV infekciju. Promjene koje HPV izaziva uspješno se liječe. Važno je na vrijeme otkriti početne promjene na vratu maternice te adekvatnim liječenjem spriječiti njihovo napredovanje u karcinom.

S obzirom na široku rasprostranjenost virusa u populaciji, velika je mogućnost zaraze. Upotreba kondoma ne pruža potpunu zaštitu od ove infekcije, budući da kondom ne pokriva sve dijelove kože i sluznica koji mogu biti inficirani. Upotreba kondoma se svakako preporučuje, jer iako ne isključuje, smanjuje mogućnost prijenosa HPV-a.

Danas postoje cjepiva koja uspješno štite od HPV infekcije. S obzirom na mogućnost zaraze uzročnicima ostalih spolno prenosivih bolesti, kao i činjenicu da niti jedno cjepivo ne štiti od svih tipova HPV-a koji mogu dovesti do promjena na stanicama, izuzetno je važno da i procijepljene osobe nastave s odgovornim spolnim ponašanjem kao i redovitim ginekološkim pregledima.

U Odjelu za molekularnu mikrobiologiju Nastavnog zavoda za za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ provodi se dijagnostika genitalnih HPV infekcija testom koji iz jednog uzorka u jednom aktu daje tri rezultata. Testom se može u obrisku vrata maternice otkriti prisustvo HPV tipa 16, HPV tipa 18 te prisustvo grupe ostalih 12 visokorizičnih HPV tipova.

Uzorke je moguće predati u Prijemnu ambulantu Službe za kliničku mikrobiologiju, Mirogojska cesta 16, Zagreb, tel:  01 46 96 300 (radnim danom od 7,30 do 15,00 sati) i Remetinečki gaj 14, Zagreb, tel: 01 65 21 225 (radnim danom od 7,30 do 9,30 sati) te u Higijensko-epidemiološkim ispostavama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" pri domovima zdravlja Zagreb – Centar, Zapad i Istok. 

Nalaze je moguće podići u ambulanti za izdavanje nalaza Službe za kliničku mikrobiologiju, Mirogojska cesta 16, Zagreb, tel:  01 46 96 316 i 01 46 96 317 (radnim danom od 7,30 do 15,00 sati te subotom od 8,00 do 12,00 sati) i Remetinečki gaj 14, Zagreb, tel: 01 65 21 225 (radnim danom od 11,00 do 15,00 sati) te u Higijensko-epidemiološkim ispostavama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" pri domovima zdravlja Zagreb – Centar, Zapad i Istok. 

Dodatne informacije o nalazima moguće je dobiti pozivom na broj telefona Odjela za molekularnu mikrobiologiju 01/ 4696 303.