Corinna Koebnick sa suradnicima iz Kaiser Permanente-a u Kaliforniji objavila je rezultate istraživanja pretile i prekomjerno teške djece (Journal of Pediatric Gastroenterology@ nutrition 2012; 55:328-333.) Ova kohortna, multietnička studija obuhvatila je 510 816 djece u dobi od 10 do 19 godina. Prema rezultatima studije 7,3% dječaka i 5,5 djevojčica u ovoj skupini, bilo je ekstremno pretilo.
Zanimljivi, ali i zabrinjavajući rezultati istraživanja pokazali su da djeca s prekomjernom tjelesnom težinom imaju dvostruko veću incidenciju kolelitijaze u usporedbi s djecom koja imaju normalan indeks tjelesne težine.
Pretilost je poznata kao čimbenik rizika pojave kolelitijaze u odraslih osoba. Međutim, kolelitijaza, do sada, nije bila specifična za dječju populaciju.
Prema stručnim i znanstvenim spoznajama kolelitijaza je, radi izloženosti estrogenu, učestalija kod žena. Razlika u učestalosti između spolova, najizraženija je u dobi 30 do 40 godina (3:1). Prevalencija koelitijaze varira od 5 do 20% u žena u dobi između 20 i 55 godina te od 25 do 30% u žena u dobi iznad 50 godina. U muškaraca je prevalencija dvostruko niža.
Životna dob, uz spol, najveći je rizični čimbenik za nastanak žučnih kamenaca.
I ovo istraživanje potvrđuje povezanost ženskog spola s većom incidencijom kolelitijaze, ali u dječjoj životnoj dobi (djevojčice su imale veću incidenciju od dječaka).
U osnovnim školama Grada Zagreba, u 2010. godini, na sistematskim pregledima u prvom razredu evidentirano je 10,5% preuhranjenih dječaka i 9,6% djevojčica, u petim razredima evidentirano je 15,3% preuhranjenih dječaka i 11,2% djevojčica, dok je u osmom razredu evdidentirano 13,5% preuhranjenih dječaka i 11,55% preuhranjenih djevojčica.
Pretilost u djece3.jpgOčigledno je da pretilost, kao sve veći javnozdravstveni problem pokazuje i sve veći broj zdravstvenih posljedica, već i u ranijoj životnoj dobi, a koje su do sada bile specifične samo za odraslu dob.
Ovo je samo još jedno od upozorenja koje govori o hitnoj i trajnoj potrebi provedbe multidisciplinarnih javnozdravstvenih programa na svim razinama prevencije (primarna, sekundarna i tercijarna), kroz sve relevantne sustave i kroz društvo u cjelini.
Autorica članka: Ana Puljak,dr. med., spec. javnog zdravstva
