Sve češće živimo kao da smo u začaranom krugu, što se negativno očituje na naše psihofizičko zdravlje. To je posebno izraženo u vrijeme kada su dani kraći jer većinu vremena provodimo u zatvorenom prostoru, krećemo se manje, bezvoljni smo, katkad i potišteni. Ako i pomislimo na neku tjelesnu aktivnost ili sport, nemamo za to dovoljno motivacije. Ponašamo se kao da su nam tijelo i psiha dva odvojena sustava - zanemarujemo potrebe tijela ili/i duše, zaboravljajući da stanje duha itekako utječe na tjelesno zdravlje, ali i obrnuto. Za zdravlje svake osobe nužno je primjenjivati barem neki oblik tjelesne aktivnosti, a ples ili kretanje uz glazbu uistinu je ugodan i uspješan način da postanete i ostanete zdravi, sretni i zadovoljni.

Ples je oduvijek bio dio rituala, zabave i slavlja. Kroz povijest različite su se kulture koristile plesom radi usklađivanja fizičkog, emocionalnog i mentalnog zdravlja. Terapija plesom je novija disciplina nastala kao posljedica istraživanja koja su potvrdila da tijelo i um utječu na očuvanje zdravlja i nastanak bolesti. Prema definiciji Američkog udruženja plesnih terapeuta (ADMT), terapija plesom podrazumijeva psihoterapeutsko korištenje pokreta i plesa kao procesa tijekom kojeg se unapređuje emocionalna, spoznajna, socijalna i fizička integracija pojedinca. U psihoterapiji pokretom i plesom primjenjuju se tehnike kao što su vođenje imaginacije, slobodna fantazija, igranje uloga, improvizacija, metafora, rad s polaritetima, tijek svjesnosti, likovnost i ostale tehnike koje se primjenjuju i u nekim drugim psihoterapijskim pravcima.

Postoji sličnost u tjelesno-orijentiranim psihoterapijama i psihoterapiji pokretom i plesom, gdje i jedan i drugi smjer zagovaraju nužnost uključivanja tijela u terapiju, a to je danas i znanstveno dokazano kao nužnost uspješnosti terapije. Osnovni cilj u terapiji plesom i pokretom je sam proces osvješćivanja, reintegracije i unapređivanja predodžbe o sebi, vještine neverbalne komunikacije te raspona i kvalitete emocionalnih doživljaja. U pokretima koji traju i prelaze iz jedne forme u drugu očituje se sloboda tijela.

Psihoterapija kroz pokret i ples može se promatrati i kao jedna od četiriju ekspresivnih art-terapija, uz dramsku, likovnu i glazbenu terapiju. Upravo se zato plesni psihoterapeuti u svom radu služe elementima dramske i likovne terapije te glazbom. Pokret je osnova terapije, a plesni se terapeut njime koristi za promatranje, procjenu, istraživanje i liječenje. 

Različiti su modeli seansi: individualno, u paru, malim grupama, djeca i roditelji. Za psihoterapiju kroz pokret i ples nisu važne godine, važnije je orijentirati se na proces nego na sam cilj kreativne radnje. Osim usmjeravanja pozornosti na tijelo, njegov oblik i položaj, tzv. blokade i senzacije u tijelu, važan je i način kretanja klijenta. To uključuje svaku vrstu kretanja - način disanja, gestikulaciju, mimiku, napetost mišića itd. Tjelesni pokreti odražavaju unutarnje stanje čovjeka, a promjene u obrascima kretanja dovode i do promjene u psihičkim obrascima pojedinca, te upravo zbog mogućnosti komunikacije sa sudionicima na neverbalnoj razini, dolazi do oslobađanja, a na kraju i razrješenja nekih potisnutih sadržaja koji su ostali potisnuti ili su se manifestirali u obliku neke bolesti ili napetosti. Prema tome, pomoć u psihoterapiji pokretom i plesom mogu pronaći brojni klijenti s različitim tegobama: koji osjećaju različite psihosomatske poteškoće, za lakše suočavanje s traumatskim iskustvima, osobama koje su sklonije verbalnoj terapiji i intelektualiziranju ili imaju izrazitu neugodu pri tjelesnom izražavanju, u svrhu prevencija, ali i ublažavanje posljedica stresnih događanja. 

Ples je zrcalo koje odražava nemoguće koje je učinjeno mogućim. Svi ga mogu dotaknuti, čuti, osjetiti i doživjeti. Ne samo da govori mnogo o nama, već kroz pokret i ples mi sami govorimo i ono što ne izgovaramo riječima. Svaka rasplesana duša, mlada, starija, osoba koja živi s nekim poteškoćama stvara i preobražava ideje u pokretnu umjetnost koja mijenja život. Četiri su temeljne faze učenja koje prolaze sudionici u strukturiranom terapijskom plesnom programu: zagrijavanje, osvješćivanje vlastite tjelesnosti, komunikacija u grupi i plesovi.

Suvremena psihoterapija je otkrila da ples ima dvostruki učinak: može uzbuditi i potaknuti emocije ili suprotno – može ih smiriti. Poznato je da glazba pozitivno utječe na ljudsko zdravlje. Opuštajuća glazba, sama za sebe, ima ulogu u svladavanju napetosti. Dinamičnija glazba potiče raspoloženje i podiže razinu energije. Glazba utječe na puls, ritam disanja, tonus mišića, smanjuje osjećaj boli, utječe na biokemijske procese te time na naše psihičko i fizičko zdravlje. U kombinaciji s pokretom tijekom plesa ti se učinci višestruko pojačavaju. Plesom upoznajemo svoje tijelo, ali i svoje unutarnje stanje. Ples opušta, zabavlja, nastaje iz strasti i jasno pokazuje sve naše strasti i emocije te o nama samima govori jako puno. 
Možete plesati sve: od klasičnih plesova, rumbe, salse, tanga, jazz dancea, jivea, hip-hopa, trbušnog plesa, ali i zumba fitnessa – jednog od najzabavnijih oblika vježbanja koji će vam omogućiti u jednom satu treninga potrošnju od 700 do 900 kalorija.

Ples je jedinstveni način izražavanja pojedinca vlastitim tijelom, a želja za ritmičkim pokretom i plesnim izrazom, izričajem, prirođena je svakome od nas. Plesom omogućujemo opuštanje i rušimo zapreke koje nas koče u svakodnevnoj komunikaciji. Osim u prevenciji zdravlja, ples uvelike utječe i na razvijanje socijalnog i kulturnog identiteta i kao takva aktivnost preporučljiv je svakome.

Ples se preporučuje svima jer može pomoći u prevenciji osteoporoze, pretilosti, šećerne bolesti, anksioznosti ili depresivnih poremećaja, bolesti mišićno-koštanog, kardiovaskularnog ili dišnog sustava. Ples rekreativnog ili sportskog karaktera je izvanredna ritmična aerobna i kardiovaskularna vježba za razvoj motoričkih sposobnosti te osjećaja ravnoteže i koordinacije, povećanje fleksibilnosti zglobova i tonusa mišića trupa, ruku i nogu, poboljšava opću pokretljivost. akođer, les povećava potrošnju energije pa se u jednom satu brzog plesa može potrošiti oko 350 kalorija, a u večeri provedenoj u plesanju sportskih plesova može se potrošiti od 600 do čak 1200 kalorija. Ples je idealan za žene koje žele ravnomjerno oblikovati tijelo, jer osim što topi višak masnoća, jača muskulaturu i daje tijelu ljepši tonus. Plesanje će poboljšati opće stanje organizma te će psihološki opustiti plesače i ukloniti svakodnevne stresove, unaprijediti kognitivne sposobnosti (koncentraciju, memoriju), povećati samosvijest i samopouzdanje, poboljšati raspoloženje i kvalitetu sna. 

Zaista, kad razmislimo, tko ne bi poželio zaplesati?

______________________________________________________

Duh plesa nema boje, nema određeni oblik ili veličinu
On obuhvaća moć ujedinjenja, snage, 
i ljepote koji se nalaze u nama. 

Svaka rasplesana duša, mlada, stara, osoba koja živi s nekim nedostatkom
Stvara i preobražava ideje u pokretnu umjetnost koja mijenja život.
Ples je zrcalo koje odražava nemoguće koje je učinjeno mogućim.
Svi ga mogu dotaknuti, čuti, osjetiti i doživjeti. 

Zvukovi iz naših srca i duše naš su ritam,
Svaki naš pokret otkriva povijest svijeta
To je element u kojem ljudski duh može obuhvatiti krajnju
Slobodu. 

Uvijek kada nam se dotaknu ruke, dogodi se nešto lijepo,
Ono čega se duša sjeća, tijelo oslikava pokretom.
Ples je stoga ljekovita snaga dostupna svima,
Vi ste moje oči, a ja sam vaša stopala. 
(Gladys Faith Agulhas)

Autorica tektsa: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo