U današnjem društvu postalo je sasvim uobičajeno da na poslu provodimo veći dio dana, a u ekstremnim slučajevima radno vrijeme ne završava ni kada konačno odemo kući. Sve je češći slučaj da opterećeni bezbrojnim obavezama, pod utjecajem svakodnevnog stresa, doslovno sagorimo. Ova bolest modernog društva naziva se "burn out" sindrom.
"Burn out" sindrom ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada, kao rezultat frustracija i stresa na radnom mjestu.
Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično. Istovremeno prisustvo više stresora na radu te dugotrajna izloženosti istima, dovodi do sindroma izgaranja na radu – "burn out" sindroma, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika.
Stres vezan uz posao je situacija u kojoj čimbenici posla u interakciji sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja, a rezultat su neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih.
Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.
Faza medenog mjeseca
Posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjećate se ispunjeno, nijedan zadatak vam nije pretežak.
Realnost
Uočavate da ipak nije sve tako savršeno, šef vam postavlja sve više i sve teže zadatke. Vi se sve više trudite, radite napornije, razočaranje i frustracija postaju svakodnevni. Započinju ogovaranja i podmetanja na radnom mjestu, kući dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaćaju. Shvaćate da vas posao ne zadovoljava ni socijalno niti financijski.
- Faza razočaranja
Upali ste u zatvoreni krug - postajete umorni i nervozni, naglo mršavite ili se debljate te imate problema sa spavanjem. Osjećate ljutnju i krivite druge za ono što vam se događa. Otvoreno počinjete biti kritični prema nadređenima i kolegama. Osjećate se bespomoćno. Anksioznost i depresija postaju dio vaše svakodnevnice, često ste bolesni.
- Alarmna faza
Iscrpljeni ste, vaše mentalne i fizičke rezerve su potrošene. Imate osjećaj stalnog neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjećate se nesposobnima da napravite bilo kakve promjene u svom životu. Ova faza je ozbiljna i ukoliko ne potražite pomoć može ostaviti ozbiljne posljedice na vašem zdravlju. Život vam se sada čini poprilično besmislenim i osjećate konstantni očaj. Prepoznajete li sebe?
1. Identificirati "burn out" sindrom:
- prepoznati stresore u radnom okruženju,
- ispitati udruženost stresora na radu sa sindromom izgaranja
- ispitati udruženost stresora na radu sa simptomima anksioznosti i depresije.
2. Pronaći način kako se nositi sa "burn out" sindromom
3. Ukoliko je moguće - izbjeći nastanak "burn out" sindroma
4. Oporavak od "burn out" sindroma
budite usredotočeni – koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu,
naučite reći "NE", radite na jačanju samosvijesti,
ukoliko ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav – naučite postaviti granice i držite ih se,
izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih,
ne dopustite da vam posao zavlada životom – prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje,
pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće,
planirajte i organizirajte svaki dan,
zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.
usvojite zdrave stilove života,
primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu,
izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
bavite se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije,
osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće,
prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.
Ukoliko možete, promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na situaciju:
zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
održite ravnotežu između rada i zabave,
usporite i pronađite vrijeme za opuštanje,
podijelite probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške,
dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres,
prema potrebi, zatražite savjete od stručne osobe.
Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres. Sastavni dio dobrog psihičkog zdravlja su i životna radost i dobro raspoloženje, na koje povoljno utječu kako dobri odnosi u obitelji, tako i na radnom mjestu, u školi i u slobodno vrijeme.
Marija Škes, prof. rehab.
Služba za javno zdravstvo
