Prvi dan listopada već se tradicionalno obilježava kao Europski dan borbe protiv depresije. Pokrenut je kao inicijativa Europske udruge za depresiju (eng. European Depression Association; EDA) koja predstavlja savez organizacija, pacijenata, istraživača i zdravstvenih djelatnika iz 19 zemalja diljem Europe. Misija udruge jest da svojim djelovanjem podržavaju i daju glas onima koji su pogođeni i bore se s depresijom.
Depresija, koju karakterizira osjećaj tuge, razdražljivosti, praznine iznutra, gubitak zadovoljstva ili interesa za aktivnosti koje su osobu prije ispunjavale i to tijekom dužeg vremena predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov u svijetu u kojem danas živimo. Globalizirani, postmodernistički, post-COVID svijet sam po sebi donosi nepredviđenost brojne nesigurnosti te osobu koja se u njemu nalazi svakodnevno u većoj mjeri nego ikad prije stavlja pred raznorazne izazove. U skladu s rečenim je i ovogodišnje geslo Europskog dana borbe protiv depresije koje se dotiče upravo poveznice između depresije i svijeta u kojem živimo, a glasi: “Depresija u nesigurnim vremenima.”
Depresija u brojkama
Procjenjuje se da 3,8% stanovništva ima depresiju, uključujući 5% odraslih (4% među muškarcima i 6% među ženama) i 5,7% osoba starije životne dobi (starijih od 60 godina). Otprilike 280 milijuna ljudi u svijetu ima depresiju (SZO, 2023). Primjetno je i pogoršanje stanja mentalno zdravlja nakon pandemija COVID-19, a posebice u skupini mladih (Daniali i sur., 2023). Osobe u dobi od 18 do 25 godina izloženi su većem riziku od velike depresivne epizode, a stope depresije rastu s početkom adolescencije i rane odrasle dobi. Gledano sa strane rodnih razlika, žene imaju dvostruko veću vjerojatnost da će tijekom života razviti depresiju (Kropp i sur., 2023).
Kako razaznati je li ono što osjećam depresija?
Najčešći simptomi depresije su sljedeći:
oslabljena koncentracija
prisutan osjećaj krivnje i niske vlastite vrijednosti
beznađe u vezi budućnosti
suicidalne misli i pokušaji suicida
promjene u apetitu i težini
promjene u obrascima spavanja
osjećaj umora i niske razine energije.
Ono što je posebno važno istaknuti jest da depresija nije isto što i uobičajene promjene raspoloženja. Kod depresivne epizode depresivno raspoloženje (osjećaj tuge, razdražljivosti, praznine iznutra) traje većinu dana gotovo svaki dan, najmanje dva tjedna. Depresija se razlikuje od redovitih promjena raspoloženja i osjećaja o svakodnevnom životu. Ona je sveprožimajuća i može utjecati na sve aspekte života, uključujući odnose s obitelji, prijateljima i zajednicom u kojoj živimo.
Kako (si) pomoći?
Dvije su vrlo važne stvari na koje se stavlja naglasak u borbi s bilo kojom teškoćom mentalnog zdravlja:
Traženje stručne i profesionalne pomoći. Najvažniji korak u suočavanju s depresijom je traženje pomoći stručnjaka za mentalno zdravlje. Osobu koja se bori s depresijom nužno je potaknuti da posjeti nekoga od stručnjaka iz polja mentalnog zdravlja (psihijatra, psihologa, psihoterapeuta) kako bi se postavila pravovremena i točna dijagnoza te uspostavio plana liječenja i tretmana.
Bivanje izvorom razumijevanja i strpljenja. Depresija i način na koji se ona manifestira u životu pojedinca u većini slučajeva jest dugotrajna borba, stoga je važno imati strpljenja i razumijevanja za cijeli proces koji slijedi. Oporavak ne dolazi instantno i put koji vodi do njega često ima različitu duljinu za različite pojedince, ali je u svojoj biti sličan za sve - on je satkan od podrške značajnih (bliskih) osoba te činjenice kako u svojoj borbi nismo sami.
Kad je riječ o liječenju depresije, tretman postoji (obično se sastoji od kombinacije psihoterapije i farmakoterapije), djelotvoran je i osobi može olakšati funkcioniranje i borbu u kojoj se nalazi. SZO (2023) navodi kako učinkoviti psihološki tretmani za depresiju uključuju više različitih pristupa, od koji su neki: bihevioralna aktivacija, kognitivno bihevioralna terapija, interpersonalna psihoterapija te terapija rješavanja problema. Lijekovi koji se koriste se antidepresivi, najčešće pripadnici skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI).
Koliko god nesigurna bila vremena u kojima se nalazimo jedna je činjenica nepobitna - dok god budemo tu jedni za druge, neovisno o objektivnoj težini danih izazova, o veličini problema s kojima se susrećemo i brigama koje nas brinu - one ću uz prisustvo podrške, strpljenja i razumijevanja koje dobivamo od drugih (ali i nas samih) biti manji.
Zapamtite, u svojoj borbi niste sami.
Tekst pripremio: Daniel Milošević, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Više:
(1) SZO, 2023
(2) Major Depression. National Institute of Mental Health. Pristupljeno rujan 2023.
(3) Daniali, H., Martinussen, M. i Flaten, M. A. (2023). A global meta-analysis of depression, anxiety, and stress before and during COVID-19. Health Psychology, 42(2), 124.
(4) Kropp, D. R. i Hodes, G. E. (2023). Sex differences in depression: An immunological perspective. Brain research bulletin.
