Mpox je virusna zoonoza (bolest koja se može prenijeti sa zaražene životinje na čovjeka), sa simptomima sličnim gripi uz pojavu gnojnih lezija, do sada je bolest bila poznata pod nazivom Majmunske boginje. Mpox je bolest koja se prvenstveno javlja u zemljama centralne i zapadne Afrike, gdje se virus mpoxa može pronaći u malih afričkih glodavaca (vjeverice, gambijski štakori, prugasti miševi, puhovi), majmuna i drugih sisavaca koji obitavaju na tom području.
Virus mpoxa (MPXV) je prvi puta otkriven 1958. godine u koloniji majmuna, a prvi slučaj bolesti kod čovjeka je zabilježen 1970. godine na području današnje Demokratske republike Kongo. Virus mpoxa je virus iz roda Orthopoxovirus u Poxviridae porodici virusa, a trenutno su poznata dva soja virusa – grana I i grana II. Oba soja virusa se prenose direktnim prijenosom sa zaraženih životinja (ugriz, krvlju i/ili tjelesnim izlučevinama), bliskim kontaktom s oboljelom osobom, uključujući i spolnim putem te kontaktom sa zaraženim priborom (npr. odjeća oboljele osobe, posteljina i sl.).
Inkubacijski period bolesti je od 3 do 17 dana (najviše 21 dan), a prvi simptomi bolesti su slični gripi – povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i leđima, opća slabost uz pojavu bolne limfadenopatije (povećanje limfnih žlijezda). Osip se pojavljuje od jednoga do tri dana od početka vrućice te započinje na glavi (licu) i širi se na ostale dijelove tijela (uključujući genitalno područje). Osip je u početku karakteriziran mrljastim promjenama, koje se pretvaraju u vezikule (mjehuriće ispunjene tekućinom) i na kraju se pretvaraju u kruste (krastice). Ponekad osip nije generaliziran na cijelom tijelu, nego ograničen na određeno područje.
Bolest je samoograničavajuća te simptomi uglavnom traju od dva do četiri tjedna. Osobe su zarazne za svoju okolinu dok kruste ne otpadnu. Većina oboljelih osoba ima blagu kliničku sliku i liječi se u kućnim uvjetima, no kod osoba koje imaju oslabljeni imunološki sustav (zbog dobi, stanja ili bolesti), te kod djece i trudnica klinička slika može biti i teža te zahtijevati bolničko liječenje. Smrtnost se procjenjuje oko 3,6%, ovisno o soju virusa.
Smatra se da osobe iznad 50 godina imaju moguću zaštitu zbog cijepljenja protiv velikih boginja prethodno tijekom života.
Epidemije mpoxa se pojavljuju u zemljama centralne i zapadne Afrike od 1970. godine, dok su prvi slučajevi lokalno stečenog mpoxa izvan zemalja u kojima se uobičajeno javlja dokazani u 2022. godini. U svibnju 2022. godine je proglašena multinacionalna epidemija majmunskih boginja uzrokovana granom II virusa, a sve zemlje EU-a osim Lihtenštajna su imale lokalno stečene slučajeve. Većina slučajeva su bili muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima.
Dodatne informacije o navedenoj epidemiji je moguće pronaći putem sljedeće vanjske poveznice 2022-24 Mpox (Monkeypox) Outbreak: Global Trends (shinyapps.io).
Novonastala situacija koju bilježimo od početka 2024. godine s izrazitim porastom oboljelih u Demokratskoj Republici Kongo je povezana sa slučajevima mpoxa uzrokovanih granom I virusa, podgranama Ia i Ib.
Prema dostupnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije od srpnja 2024. slučajevi bolesti uzrokovani podgranom Ib MPXV su osim Demokratske Republike Kongo dokazani i u sljedećim susjednim afričkim zemljama koje do tada nisu imale slučajeve mpox-a: Burundi, Kenija, Ruanda i Uganda; dok su slučajevi uzrokovani podgranom Ia MPXV dokazani i u Centralnoj Afričkoj Republici i Republici Kongo.
Dana 15. kolovoza 2024. je u Švedskoj potvrđen i prvi slučaj bolesti mpox uzrokovane granom I u osobe koja je boravila u dijelovima Afrike koji su pogođeni epidemijom.
Putujete li u Afriku donosimo savjete kako se zaštititi od mpoxa:
- Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje su bolesne i pokazuju znakove i simptome bolesti
- Izbjegavajte bliski kontakt s nepoznatim osobama (uključujući spolni turizam i spolne odnose s nepoznatim osobama)
- Izbjegavajte kontakt s kontaminiranim materijalima i priborom koje su koristile oboljele osobe (poput odjeće, posteljine i materijala i opreme korištene u zdravstvenim ustanovama)
- Izbjegavajte kontakt s divljim životinjama (živim ili mrtvim)
- Izbjegavajte pripremu i konzumaciju mesa divljih životinja (tzv. „bushmeat“) ili korištenje proizvoda dobivenih od divljih životinja (npr. kreme, losioni)
Ukoliko Vaše putovanje, poslovno ili privatno uključuje bliski kontakt s nepoznatim osobama (npr. volontiranje u sirotištima) ili skrb o bolesnim osobama, preporuka je preventivno cijepljenje (dvije doze cjepiva Jynneos/Imvanex s razmakom od najmanje 28 dana između pojedinih doza). Procjena o potrebi cijepljenja (preekspozicijski ili postekspozicijski) trenutno se provodi na individualnoj razini uzimajući sve okolnosti putovanja i trenutne epidemiološke situacije, stoga je važno kontaktirati epidemiologa u Centru za cijepljenje i putničke bolesti (NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“) u Zagrebu ili HZJZ te županijske zavode za javno zdravstvo izvan Zagreba.
U slučaju pojave novonastalog, neobjašnjivog osipa na bilo kojem dijelu tijela, sa ili bez groznice i zimice, potražite medicinsku pomoć i izbjegavajte kontakt s drugima. Svakako napomenite svom liječniku/pružatelju zdravstvene usluge gdje ste putovali tijekom posljednjih 21 dan prije pojave simptoma.
U slučaju bolesti pridržavajte se mjera izolacije i kontrole infekcije kod kuće i tijekom putovanja.
Služba za epidemiologiju, Odjel za epidemiologiju zaraznih bolesti, epidemiologija@stampar.hr
