Izvješće s tribine (Ne)racionalna upotreba benzodiazepina 26. studenog 2024. godine, u organizaciji Referentnog centra za farmakoepidemiologiju Ministarstva zdravstva, održana je farmakoepidemiološka tribina pod nazivom „(Ne)racionalna upotreba benzodiazepina“. Tribina je okupila 70-ak sudionika iz područja psihijatrije, farmacije i obiteljske medicine te pružila pregled prakse upotrebe benzodiazepina u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na trendove u propisivanju ove skupine lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Tribina je počela uvodnim predavanjem u kojem su doc. dr. sc. Andrija Štajduhar i dr. sc. Jakša Vukojević predstavili analizu gotovo 66 milijuna eRecepata za lijekove iz skupine benzodiazepina propisanih u Hrvatskoj u posljednjih 12 godina. Podaci su obrađeni programskim jezikom Python. Rezultati otkrivaju zabrinjavajući trend – čak 2,3 milijuna građana tijekom tog razdoblja dobilo je recept za benzodiazepine. Primijećen je trend rasta ukupnog broja recepata, a uočene su i znatne regionalne razlike u propisivanju. Iako su ovi lijekovi korisni u liječenju određenih stanja, česte nepravilnosti u njihovom propisivanju ukazuju na potrebu za boljim praćenjem i izradom smjernica za racionalnu upotrebu.
Na okruglom stolu koji je uslijedio sudjelovali su izv. prof. dr. sc. Maja Ortner Hadžiabdić, mag. pharm., s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Helena Orehovački, mag. pharm., iz Farmakološkog savjetovališta Doma zdravlja Zagreb – Centar, Ino Kermc, dr. med., specijalist obiteljske medicine iz Doma zdravlja Zagreb - Centar i dr. sc. Jakša Vukojević, dr. med., specijalist psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče. Raspravljali su o rezultatima predstavljenog istraživanja, osobitostima prakse primjene ovih lijekova u različitim segmentima zdravstvenog sustava i glavnim preprekama u primjeni smjernica za racionalnu upotrebu benzodiazepina. Identificirani su ključni problemi, kao što su dugotrajna primjena lijeka ili primjena lijeka bez odgovarajuće indikacije, osobito za liječenje stanja koja bi trebala biti liječena antidepresivima te nedovoljna edukacija i svijest među zdravstvenim radnicima. U obiteljskoj medicini često se susreću s činjenicom da pacijenti dolaze nakon što su već počeli uzimati benzodiazepine koje su posudili od obitelji ili prijatelja, što dodatno komplicira proces procjene i liječenja.
Jedna od važnih tema bila je i upotreba benzodiazepina u domovima za starije osobe, gdje se često pojavljuju specifični problemi. Stručnjaci su se osvrnuli na smjernice za propisivanje u ovoj skupini pacijenata te istaknuli potrebu za razvojem programa depreskripcije, koji bi smanjio rizik od zloupotrebe i nuspojava. Raspravljalo se o uspješnim primjerima depreskripcije (postupnog smanjenja doza i prekid uzimanja) benzodiazepina, koji su pokazali pozitivan učinak na pacijentovu kvalitetu života, osobito kod osoba starije životne dobi. Program depreskripcije provodi se i u Farmakološkom savjetovalištu Doma zdravlja Zagreb – Centar kod pacijenata koji zatraže pomoć. Svi sudionici posebno su naglasili važnost suradnje između obiteljskih liječnika, psihijatara i ljekarnika u osiguravanju odgovarajuće primjene ovih lijekova.
Na kraju tribine Tanja Ćorić, dr. med., spec. epidemiolog, predstavila je program Grada Zagreba „Edukacija o racionalnoj upotrebi lijekova u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu“, koji će se provoditi tijekom 2025. godine u Zagrebu.
Snimka tribine dostupna je na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=ibd04fJDY4I
Predavači:
Dr. sc. Jakša Vukojević dr. med. je znanstveni suradnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i specijalist psihijatrije pri Klinici za psihijatriju Vrapče. Autor i koautor je više desetaka znanstvenih radova i suradnik je na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih istraživanja. Područje znanstvenog interesa mu je neurofarmakologija i digitalna psihijatrija tj. korištenje računalnih metoda i digitalnih podataka u svrhu predikcije, praćenja i liječenja psihijatrijskih bolesti.
Doc. dr. sc. Andrija Štajduhar je matematičar zaposlen na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku. Njegova nastavno-znanstvena djelatnost uključuje edukaciju i istraživanje na polju biomedicine i javnog zdravstva, s naglaskom na primjenu statistike i strojnog učenja u javnozdravstvenim istraživanjima.
Prof. dr. sc. Maja Ortner Hadžiabdić predaje na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim što se bavi farmakoepidemiologijom, ima bogato iskustvo u kliničkoj farmaciji i farmakovigilanciji. Sudjeluje u istraživanjima usmjerenim na racionalnu uporabu lijekova i sigurnost pacijenata te je aktivna u programima edukacije zdravstvenih djelatnika. Detalji o njezinim znanstvenim radovima i projektima dostupni su putem mrežnih stranica fakulteta www.pharma.unizg.hr/imenik/100?Did=40).
Helena Orehovački, mag. pharm., nakon završetka studija farmacije 2019. godine i volontiranja u laboratoriju za glikobiologiju tvrtke Genos d.o.o. započela je poslovnu karijeru u javnom ljekarništvu. Dvije je godine radila kao zamjenica voditelja u Gradskoj ljekarni Zagreb, a nakon toga zaposlila se u Domu zdravlja Zagreb – Centar, gdje vodi Farmakoterapijsko savjetovalište Vanjska je suradnica na kolegiju Ljekarnička skrb u Centru za primijenjenu farmaciju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i studentica na poslijediplomskom doktorskom studiju.
Dr. Ino Kermc, radi u Domu zdravlja Zagreb – Centar kao specijalist obiteljske medicine i kao nastavnik u kumulativnom radnom odnosu na katedri za Obiteljsku medicinu na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Njegovo profesionalno djelovanje uključuje edukativne inicijative i projekte s ciljem poboljšanja javnozdravstvene svijesti i integriranog pristupa skrbi.
Dr. Tanja Ćorić je specijalistica epidemiologije zaposlena u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ kao voditeljica Službe za javnozdravstvenu gerontologiju. Kao članica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih, sudjeluje u edukacijama i projektima koji podupiru zdravstvenu i socijalnu skrb starije populacije, uključujući programe prevencije i osiguravanja kvalitete života za ovu demografsku skupinu.
