U svijetu se u tijekom rujna obilježava se mjesec svjesnosti o Alzheimerovoj bolesti, dok se u subotu 21. rujna obilježava trinaesti po redu Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Tijekom svih tih godina različite udruge, društva, vladine i nevladine organizacije nastoje informirati javnost o Alzheimerovoj bolesti, ali i svim drugim oblicima demencije, kako se nositi s bolešću te kako pružiti podršku i potporu.
Naglasak ovogodišnje kampanje je na razbijanju stigme i razotkrivanju mitova s ciljem boljeg razumijevanja demencije i smanjenja štetnog utjecaja demencije na pojedince, obitelji i društvo u cjelini.
Navedeno je izrazito važno s obzirom na podatke koji pokazuju kako trenutno u svijetu živi 55 milijuna osoba koje boluju od neke vrste demencije, no mnogi od njih nemaju formalnu dijagnozu. Točna dijagnoza demencije je pak od izuzetne važnosti jer može poboljšati pristup liječenju, skrbi i podršci. Trenutno ne postoji lijek za demenciju, izuzev ograničenih tretmana vezanih uz smanjenje određenih simptoma, zbog čega su izuzetno važne njega, pružanje informacija, savjetovanja i potpora oboljelom, kao i formalnim i neformalnim njegovateljima.
Kako bismo dali naš doprinos povećanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, u nastavku donosimo neke od najčešćih mitova o demenciji, kao i preporuke za djelovanje.
Koji su to najučestaliji mitovi o demenciji?
Mit 1: Demencija je isto što i starenje.
Dvije od tri osobe još uvijek misle da je demencija uzrokovana normalnim starenjem, a podaci iz 2019. godine pokazuju da navedeni stav ima i dvije trećine zdravstvenih djelatnika!
S obzirom na navedeno, važno je znati prepoznati rane simptome bolesti odnosno znati ih razlikovati od uobičajenih promjena uzrokovanih starenjem.
Znakovi upozorenja kada je riječ o demenciji su:
- Gubitak pamćenja koji narušava svakodnevno funkcioniranje
- Teškoće u planiranju ili rješavanju problema
- Teškoće u izvršavanju poznatih zadataka
- Teškoće u vremenskom ili prostornom orijentiranju
- Problemi s razumijevanjem vizualnih informacija i prostornih odnosa
- Teškoće upotrebe riječi u govoru ili pismu
- Zametanje stvari i nemogućnost rekonstrukcije prethodnog kretanja, radi njihova pronalaska
- Smanjena ili lošija prosudba
- Povlačenje iz radnih aktivnosti i socijalna izolacija
- Promjene raspoloženja ili osobnosti
Povremeno činjenje pogrešaka u upravljanju kućnim financijama ili pak zaboravljanje dana u tjednu ili kako koristiti neki uređaj koji smo već koristili su uobičajeni. Razlika između Alzheimerove demencije i tipične „staračke zaboravnosti“ ukratko, i vrlo općenito, može se sažeti u sljedeće: Ako ste nešto zaboravili i kasnije se istoga sjetili, razloga za zabrinutost nema. Također, povremena nezainteresiranost za obitelj ili društvene obaveze ili pak razdražljivost kada vam se poremeti rutina ne znače nužno da patite od Alzheimerove bolesti.
Mit 2: Kada je riječ o demenciji, šutnja je zlato.
35% njegovatelja diljem svijeta reklo je da su sakrili dijagnozu demencija člana obitelji, dok je 46% osoba koje žive s demencijom i njegovatelja identificiralo strah od dijagnoze i stigmu kao prepreku dobivanju dijagnoze!
Stigma i diskriminacija mogu spriječiti ljude od traženja pomoći te dovode do izolacije i usamljenosti onih koji žive s demencijom. Normalizirajmo razgovore i podignimo zajedno svijest oko tog stanja.
Mit 3: Demencija se ne može spriječiti.
Gotovo 80% opće javnosti zabrinuto je zbog razvoja demencije dok istovremeno jedna od četiri osobe misli da se ništa učiniti ne može učiniti kako bi se demencija spriječila! S druge strane, dokazi pokazuju da bi 40% demencija moglo biti odgođeno ili spriječeno djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika kojih, po najnovijem izvještaju Lancet Komisije iz 2024., ima sveukupno 14. Konačan popis obuhvaća: nizak stupanj obrazovanja, gubitak sluha, visok kolesterol, depresija, povrede glave, manjak tjelesne aktivnosti, dijabetes, pušenje, visok krvni tlak, pretilost, socijalna izolacija, zagađenje zraka, gubitak vida, prekomjerna konzumacija alkohola.
O načinima na koje možete djelovati na promjenjive čimbenike rizika više čitajte u našem članku Kako djelovati protiv demencije na vrijeme.
Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti će Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježiti na Sajmu zdravlja Štampar u tvom kvartu u subotu, 21. rujna u Gradskoj četvrti Podsljeme - na platou ispred Žičare Sljeme od 9:00 do 12:00 sati. Svi zainteresirani će putem informacijskog štanda imati priliku dobiti informacije o pružanju pomoći i skrbi oboljelima od demencije te pružanju podrške, savjetovanja i potpore njegovateljima osoba s demencijom.
#TimeToActOnDementia #TimeToActOnAlzheimers #ProtivDemencijeNaVrijeme #ProtivAlzheimeraNaVrijeme
Tekst pripremila: Victoria Rauch, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Korištena literatura:
- Alzheimer’s Association. 10 Early Signs and Symptoms of Alzheimer's and Dementia. https://www.alz.org/alzheimers-dementia/10_signs. Zadnji pristup: 19.09.2024.
- Alzheimer’s Disease International (2024). World Alzheimer's Month: Campaign toolkit.
- Livingston, G. i sur. (2024). Dementia prevention, intervention, and care: 2024 report of the Lancet standing Commission. The Lancet, 404, 10452, 572 – 628.
