Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, s općim ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja i unaprijeđenja mentalnog zdravlja ljudi širom svijeta.
Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježavamo u vrijeme kada se naš svakodnevni život znatno promijenio, kao rezultat pandemije virusa COVID-19. Protekli mjeseci donijeli su brojne izazove: zdravstvenim radnicima koji pružaju njegu u teškim okolnostima i odlaze na posao bojeći se donošenja virusa kući, učenicima, koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće, s malo kontakata s učiteljima i prijateljima i zabrinuti za svoju budućnost, radnicima u raznim sektorima kojima je ugrožena egzistencija, ogromnom broju ljudi koji žive u siromaštvu ili lošim uvjetima s ograničenom mogučnošću zaštite od virusa, a mnogi od ljudi s teškoćama mentalnog zdravlja našli su se u još većoj socijalnoj izolaciji nego ranije. Sve navedeno može se činiti i malo u odnosu na tugu koji su mnogi doživjeli zbog gubitaka bliskih osoba, a s njima se nisu mogli pozdraviti na adekvatan način.
Pandemija virusa imala je ogroman utjecaj na usluge mentalnog zdravlja i donekle poremetila njegu i liječenje. Neke specijalizirane službe za mentalno zdravlje smanjene su kako bi se povećao proračun i kapacitet za liječenje fizičkih utjecaja COVID-19 virusa. Mnoge službe za mentalno zdravlje prešle su na daljinsku skrb, pružajući savjete putem on line platformi ili telefonom, s mješovitim uspjehom. Porast virtualnih usluga za mentalno zdravlje može dovesti do nejednakosti za one koji nemaju pristup tehnologijama potrebnim za te usluge. Istodobno se potražnja za uslugama mentalnog zdravlja licem u lice smanjila zbog straha od infekcije, što znači da pomoć neće tražiti svi koji će je trebati.
Uzmemo li u obzir sva prošla iskustva s hitnim i kriznim situacijama, očekuje se da će se potreba za mentalnom i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima i godinama. Ulaganje u programe mentalnog zdravlja na nacionalnoj i međunarodnoj razini sada je važnije, nego ikad prije, stoga je cilj ovogodišnje kampanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja povećano ulaganje u mentalno zdravlje. Izuzetno je važno da hitna psihološka pomoć i psihosocijalna podrška budu dostupni svima, posebno onima koji su najviše izloženi riziku od narušavanja mentalnog zdravlja tijekom pandemije, uključujući zdravstvene radnike i druge na prvoj liniji, one ekonomski najpogođenije, preživjele od COVID-19 i ostale osjetljive članove društva.
1. COVID – 19 ima utjecaj na ljude mnogih zemalja na različitim geografskim područjima. Kada govorite o osobama s COVID-19 virusom, nemojte ih osuđivati zbog etičke ili nacionalne pripadnosti. Budite empatični prema svima koji su oboljeli bez obzira na njihovo podrijetlo. Osobe oboljele od bolesti uzrokovane virusom COVID-19 nisu učinile ništa loše i zaslužuju našu podršku, suosjećanje i ljubaznost.
2. O osobama koje su razvile bolest uzrokovane COVIDom-19 izbjegavajte govoriti kao o „slučajevima“, „žrtvama“, „COVID-19 obitelj“ ili „bolesnicima“. Oni su „osobe koje imaju COVID-19“, „osobe koje se liječe od zaraze COVIDom-19“ ili „osobe koje se oporavljaju od COVIDa-19“. Nakon oporavka, nastavit će sa svojim uobičajenim životima – poslovima, obiteljima i odnosima. U cilju smanjivanja stigmatizacije, važno je razdvojiti osobu od zaraze i njihov identitet ne definirati COVID-19 virusom.
3. Smanjite količinu vijesti o COVID-19 virusu ako Vam one izazivaju anksioznost i strah. Informacije čitajte, gledajte ili slušajte isključivo iz pouzdanih izvora i samo u cilju zaštite sebe i svojih bližnjih. Pretraživanje novih informacija činite 1-2 puta dnevno jer stalna izloženost novostima o epidemiji može izazvati zabrinutost. Potražite činjenice, a ne pogrešne informacije ili glasine. Informirajte se na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije ili domaćih zdravstvenih ustanova (HZJZ, NZJZ „Dr. A. Štampar“) kako biste razlikovali činjenice od glasina. Činjenice nam pomažu umanjiti strah.
4. Zaštitite se i budite podrška drugima. Pomaganje drugima može biti korisno i za osobe koje primaju, ali i za osobe koje pružaju pomoć. Možete telefonski provjeriti susjede ili ljude u vašoj zajednici koji će možda trebati pomoć, kao osobe starije životne dobi. Zajedništvo pomaže stvaranju solidarnosti.
5. Tražite pozitivne priče koje daju nadu, kao i iskustvo oboljelih od virusa COVID-19, a koji su se oporavili te su spremni podijeliti svoje iskustvo.
6. Cijenite zdravstvene radnike i druge osobe pomagačkih struka koje pružaju podršku osobama pogođenima virusom COVID-19 u vašoj okolini. Priznajte i istaknite važnost njihove uloge u spašavanju života i čuvanju vaših najmilijih.
7. Vjerojatno ćete iskusiti značajan pritisak vi i vaše kolege i u trenutnoj situaciji je uobičajno tako se osjećati. Stres i neugodni osjećaji nisu odraz vaše slabosti ili toga da ste neuspješni u svom poslu. Briga o mentalnom zdravlju u psihosocijalnom kontekstu tijekom ovog vremena jednako je važna kao i briga o fizičkom zdravlju.
8. Brinite o sebi tijekom ovog razdoblja. Koristite strategije nošenja sa stresom koje mogu pomoći, vremena za odmor, stanke tijekom i između smjena, redovnih i zdravih obroka, fizičke aktivnosti i održavanja kontakata s obitelji i prijateljima. Izbjegavajte upotrebu cigareta, alkohola ili drugih opojnih sredstava. Dugoročno ova sredstva mogu nepovoljno utjecati na mentalno i fizičko zdravlje. Pandemija uzrokovana COVID-19 virusom jedinstven je i s bilo čime neusporediv scenarij za mnoge zaposlene, posebice ako nisu dosad bili uključeni u rad u sličnim situacijama. Usprkos tome, nastojte upotrebljavati strategije koje su vam u prošlosti pomagale u stresnim razdobljima jer vam i sada mogu donijeti korist. S obzirom na vašu struku, zasigurno imate znanja kako pomoći drugima u stresnim situacijama pa je važno brinuti i o vlastitoj psihičkoj stabilnosti. Trenutna situacija nije poput sprinta, već poput maratona.
9. Neki zdravstveni radnici mogu doživjeti izbjegavanje zbog stigme ili straha, što može otežati ionako zahtjevnu situaciju u kojoj se nalaze. Ako je moguće, ostanite povezani sa svojim bližnjima, uključujući i digitalne tehnologije, što je sada vrlo koristan način održavanja kontakta. Obratite se kolegama, svom nadređenom ili drugim osobama od povjerenja za socijalnu podršku s kojima možete podijeliti slična iskustva.
10. Koristite razumljive načine komunikacije s osobama koje imaju intelektualne, kognitivne i psihosocijalne poteškoće. Gdje je to moguće, uključite oblike komunikacije koji se ne oslanjaju samo na pisane podatke.
11. Naučite pružiti podršku ljudima koji su pogođeni virusom COVID-19 i kako ih povezati sa stručnjacima. To je posebno važno za one koji zahtijevaju podršku u području mentalnog zdravlja u psihosocijalnom kontekstu. Stigmatizacija povezana s problemima mentalnog zdravlja i oboljenje od virusa COVID-19 može uzrokovati nemotiviranost za traženje pomoći. MhGAP Vodič uključuje kliničke smjernice za rješavanje problema mentalnog zdravlja i osmišljen je za zdravstvene radnike.
Informacije vezane uz COVID-19 od Svjetske zdravstvene organizacije možete doznati na
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports/
Savjete i vodiče koje preporuča WHO povezano s epidemijom doznajte na:
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019
Hrvatske službene web-lokacije s informacija povezanima s epidemijom:
https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/
Lea Maričić mag. psih. Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“
