U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” (NZJZ AŠ) 12. rujna 2022. godine održan je Simpozij namijenjen liječnicima, specijalistima ginekologije i opstetricije, kliničke citologije i kliničke mikrobiologije te liječnicima specijalistima ostalih specijalnosti involviranih u prevenciju raka vrata maternice, bodovan od strane Hrvatske liječničke komore. Pred prepunom dvoranom, Skup su otvorili prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med., specijalna pomoćnica ministra zdravstva Republike Hrvatske i prof. dr. sc. prim. Branko. Kolarić, dr. med., ravnatelj Nastavnog zavoda.
Prema epidemiološkim podacima, u Hrvatskoj je u posljednjih desetak godina od raka vrata maternice oboljelo 3.200 žena, a neusporedivo više njih je bilo izloženo različitim medicinskim pretragama i zahvatima zbog utvrđenih premalignih lezija vrata maternice. Prema procjenama Europske komisije za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 11. mjestu od 27 zemalja Europske unije po stopama učestalosti i smrtnosti raka vrata maternice.
Rak vrata maternice u potpunosti se može spriječiti upotrebom primarne (HPV cjepivo) i sekundarne prevencije (rano otkrivanje premalignih promjena na vratu maternice pomoću citoloških metoda, tj. Papa testa ili njegove moderne strojne inačice, testa tekućinske citologije - LBC, od engl. liquid based cytology).
Probir temeljen na Papa testu bio je nedvojbeno uspješan u smanjenju učestalosti novih slučajeva i smrtnosti od raka vrata maternice u prošlom stoljeću. U novije vrijeme došlo je do postupnih promjena u upotrebi HPV testa, od njegove upotrebe kao refleksnog testa nakon detekcije blagih citoloških abnormalnosti, preko kotestiranja (zajedničke upotrebe oba testa), prešlo se na upotrebu HPV testa kao jedinog testa u primarnom probiru, zahvaljujući dokazima prikupljenim upotrebom velikih, randomiziranih istraživanja i meta-analiza.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) krajem 2020. godine pokrenula je globalnu inicijativu za eliminaciju karcinoma vrata maternice, s implementacijom strategije koja objedinjuje tri intervencijske mjere do 2030. godine: cijepljenje bar 90% djevojaka u dobi do 15 godina HPV cjepivom, probir 70% žena HPV-testom do dobi od 35 godina i ponovno još jednom do dobi od 45 godina te liječenje bar 90% svih otkrivenih premalignih lezija i invazivnih karcinoma. Svjetska zdravstvena organizacija je za probir preporučila HPV test zbog dokaza o superiornosti HPV testa u odnosu na Papa test, prikupljenih upotrebom brojnih randomiziranih istraživanja i meta-analiza. Prednosti upotrebe HPV testa u odnosu na Papa test, između ostalog, uključuju višu osjetljivost u otkrivanju premalignih lezija, višu negativnu prediktivnu vrijednost testiranja i sigurno produljenje vremenskog intervala između probira.
Uvođenje HPV testa, kao primarnog testa probira nije tako jednostavno i zahtijeva strogu kontrolu kvalitete testiranja i razrađene smjernice, kako bi se osigurala optimalna strategija i spriječilo dodatno opterećenje zdravstvenog sustava. U Hrvatskoj je neophodno donošenje novih smjernica budući da zadnje datiraju od 2012. godine, od kada je došlo do značajnog napretka u dijagnostičkim mogućnostima uvođenjem nove generacije HPV testova i nabavkom visoko-protočnih uređaja.
S obzirom da oportunistički probir daje lošije rezultate u prevenciji raka vrata maternice, nego organizirani probir, ključna je njegova konzistentna primjena pa je neophodno čim prije ponovno u Hrvatskoj prijeći na organizirani probir koji je privremeno zbog tehničkih i infrastrukturnih poteškoća zaustavljen. Bez obzira na strategiju probira, koja će se upotrebljavati u nacionalnom programu, za uspjeh su i obuhvat i kontrola kvalitete jednako važni te predstavljaju glavne izazove na putu eliminacije karcinoma vrata maternice.
O problemima vezanim uz tranziciju probira na rak vrata maternice u Hrvatskoj (prelasku s oportunističkog na organizirani probir te prelasku s probira temeljenog na citologiji na probir temeljen na HPV testu) na Simpoziju su govorili predavači različitih specijalnosti: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., specijalistica epidemiologije i koordinatorica Nacionalnog programa prevencije raka vrata maternice, prof. prim. dr. sc. Sunčanica Ljubin Sternak, dr. med., specijalistica kliničke mikrobiologije i voditeljica Odjela za molekularnu mikrobiologiju NZJZ AŠ, prim. mr. sc. Tatjana Marijan, dr. med., specijalistica kliničke mikrobiologije, prof. dr. sc. prim. Jasmina Vraneš, dr. med., specijalistica kliničke mikrobiologije i voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ te predsjednica Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), doc. dr. sc. prim. Vanja Kaliterna, specijalistica kliničke mikrobiologije i voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, doc. dr. sc. prim. Danijela Vrdoljak-Mozetič, specijalistica kliničke citologije Kliničkog bolničkog centra Rijeka i predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju HLZ-a, prim. dr. sc. Ines Krivak, dr. med., specijalistica kliničke citologije Kliničke bolnice „Merkur“ i doc. dr. sc. Dražan Butorac, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije Kliničkog bolničkog centra „Sestre milosrdnice“ i predsjednik Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice HLZ-a. Sažetci njihovih predavanja dostupni su ovdje.
