 |
Tanja Ćorić, dr. med. (Koprivnica, 1963.) voditeljica je Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2022. godine, a u razdoblju od 2018. do 2022. godine bila je voditeljica Odjela za unaprjeđenje zdravlja osoba starije životne dobi/Odjela za prikupljanje i analizu gerontoloških pokazatelja. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1988. godine, gdje je također završila i poslijediplomski specijalistički studij iz epidemiologije. Specijalistički ispit iz epidemiologije položila je 1999. godine.
Nakon obavljenog pripravničkog staža u KBC-u Zagreb od 1992. do1996. radi kao liječnica u Drugoj gardijskoj brigadi Hrvatske vojske te u Hrvatskom vojnom učilištu. Nakon položenog specijalističkog ispita iz epidemiologije bila je voditeljica Odsjeka za praćenje i analizu zdravstvenih indikatora u Službi za javno zdravstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2000. do 2003. te voditeljica Odjela mortalitetne statistike u Službi za javno zdravstvo/Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u istoj ustanovi. Od 2005. do 2018. godine bila je „Focal point“ za mortalitetne podatke za Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Predstavnica je RH u ekspertnoj grupi Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama – EMCCDA za indikator Smrti povezane s drogama i smrtnost među ovisnicima – DRD od 2006. do 2018. godine, dok je od 2007. do 2018. bila predstavnica RH u tehničkoj grupi EUROSTAT-a za statistiku uzroka smrti (TG-COD). Od 2013. do 2022. godine radila je kao naslovni asistent na Katedri za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Godine 2021. postaje „ Focal point“ za izvješća o epidemijama COVID-19 u institucijama za dugotrajnu skrb (COVID-LTCF) za Europski centar za prevenciju i praćenje bolesti – ECDC.
Članica je Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog epidemiološkog društva te Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju gdje obnaša dužnost tajnice.
Služba provodi djelatnost javnozdravstvene gerontologije. Gerontologija (znanost o starenju) je interdisciplinarno područje koje uključuje istraživanja procesa starenja iz aspekta biologije, psihologije, sociologije, medicine i javnog zdravstva.
Demografska revolucija koja se odvija u posljednjih stotinjak godina (gotovo eksponencijalan porast udjela osoba starije životne dobi) dovela je moderna društva do novih izazova u najrazličitijim područjima - od zaštite zdravlja i sustava zdravstva te socijalne skrbi sve do ekonomskih i političkih implikacija društvenih promjena (primjerice održivosti mirovinskih sustava). Javnozdravstvena gerontologija (JZG) bavi se karakteristikama i potrebama populacije starije životne dobi koje su vezane uz zdravlje te joj je cilj razvijati model aktivnog zdravog starenja na razini populacije.
Za razliku od gerijatrije, koja se prvenstveno bavi liječenjem i sprečavanjem bolesti pojedinca, JZG se temelji na promicanju zdravlja tj. povećanju zdravlja kao resursa u populaciji osoba starije životne dobi. JZG, uz kvantitativno-pozitivistička istraživanja, osobito njeguje i kvalitativni pristup gerontološkom istraživanju s ciljem stvaranja novih hipoteza i uvažavanja osobnog iskustva u procesu starenja. Potonja gerontološko-javnozdravstvena istraživanja posebice su važna u razvoju programa promicanja zdravlja te organizaciji zdravstvene zaštite starijih i gerijatrijske zdravstvene njege.
Gerontološka djelatnost Zavoda ima tradiciju još od 1978. godine te je dobila priznanje imenovanjem Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba od 2002. godine. Rad Službe je organizacijski strukturiran kroz dva odjela, a djelatnici su različitih stručnih profila: liječnici specijalisti, diplomirane medicinske sestre/tehničari, nutricionist i ekonomist, svi doeducirani iz gerontologije i gerijatrije.
Rješenjem Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 18. rujna 2019. godine (Klasa: UP/I-510-01/18-01/35, Ur.br.: 534-03-2-2/7-19-11) Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Zavoda imenovana je Referentnim centrom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba na četvrto petogodišnje mandatno razdoblje za najsloženije poslove i zadaće redovita četiri područja gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti.
Nadređena služba: Služba za javnozdravstvenu gerontologiju
Gerontološko - javnozdravstvena djelatnost obuhvaća redovita četiri područja:
- Praćenje, proučavanje, evaluacija, planiranje, projekcija te izvještavanje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u ranijoj (65 do 74 godine), srednjoj (75 do 84 godina) i dubokoj starosti (85 i više godina) u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi.
- Koordinacija, stručno-metodološka pomoć, instruktaža, edukacija i reedukacija provoditelja/suprovoditelja zaštite zdravlja i zdravstvene zaštite starijih u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije; trajna edukacija iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege putem gerontoloških tribina, gerontoloških tečajeva, škola, radionica, stvaraonica, kongresa i simpozija interdisciplinarnim gerontološkim pristupom;
- Izrada, evaluacija, planiranje, predlaganje Programa/normi zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih i Programa osnovnih geroprofilaktičnih mjera primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije s vodičem uputa za aktivno zdravo i produktivno starenje te izrada gerontološko-javnozdravstvenih normi i smjernica;
- Znanstveno-istraživačka i publicistička gerontološko-javnozdravstvena djelatnost.
Unutar Odjela obavljaju se slijedeće grupe poslova:
Poslovi razvoja geroprofilaktičkih programa na primarnoj, sekundarnoj, tercijarnoj, kvartarnoj razini prevencije: izrade gerontološko-gerijatrijskih normi i algoritama, osobito geroprofilaktičnog programa aktivnog starenja. Pružanje stručno-metodološke pomoći i edukacija provoditelja zaštite zdravlja starijih ljudi. Izrada prijedloga programa gerontoservisa (gerontodomaćica) u lokalnoj zajednici. Provođenje znanstveno-istraživačke i publicističke gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti (četvrto područje redovite gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti). Analiza podataka i predlaganje unapređenja programa rada gerontoloških centara, gerijatrijskih bolnica i ustanova za dugotrajno liječenje, uključujući gerijatrijske i psihogerijatrijske te palijativnogerijatrijske odjele.
Poslovi razvoja programa promocije aktivnog i zdravog starenja: izrada gerontološko-javnozdravstvenih programa, smjernica i uputa za aktivno i zdravo starenje. Izrada i distribucija edukativnog materijala za aktivno i zdravo starenje za opću populaciju i ciljane populacijske grupe. Razvoj programa pravilne prehrane starijih osoba (gerontonutricionizam), zaštite oralnog zdravlja starijih osoba (gerontostomatologija), zaštite mentalnog zdravlja te sprečavanje te suzbijanje stigmatizacije i diskriminacije starijih osoba (ageism). Poslovi edukacije edukatora u županijskim zavodima za javno zdravstvo, domovima za starije i gerontološkim centrima te ostalim ustanovama/udrugama koje provode programe aktivnog zdravog starenja. Razvoj i provođenje programa skrbi za mentalno i fizičko zdravlje formalnih i neformalnih njegovatelja osoba starije životne dobi.
Nadređena služba: Služba za javnozdravstvenu gerontologiju
prati, utvrđuje, obrađuje, analizira fokusirane gerontološke pokazatelje u odnosu na raniju (65 – 74 godina), srednju (75 – 84 godina) i duboku starost (85 i više godina), i to primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene skrbi za starije;
obavlja poslove kontrole izvršenja i evaluacije zadovoljenja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene skrbi za starije;
izvodi praćenje, proučavanje, evaluaciju i izvješćivanje po gerontološkim podacima dobivenim putem CEZIH-a i po GeroS-u, za gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika.
obavlja poslove iz četiri područja gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti.
provodi evaluaciju prema teoriji modela i koncepta Roper Juchli zemalja EU te standarda procesa modela Fiechter-Meier – primjenom 19 obrazaca sestrinske dokumentacije provedbe gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije;
predlaže gerontološko-gerijatrijske norme i algoritme;
utvrđuje kriterije za institucijskom i izvaninstitucijskom gerijatrijskom zdravstvenom skrbi te definira četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe, a uz norme za gerontonjegovateljice;
provodi administrativno-organizacijske gerontološke edukacijske i reedukacijske programe: gerontološke tribine, radionice, stvaraonice, tečajeve i dr.;
izvodi poslove iz četiri područja gerontološkojavnozdravstvenih djelatnosti
obavlja poslove i zadaće izradbe gerontološko-gerijatrijskih normi i algoritama te geroprofilaktičnog programa aktivnog starenja; obavlja poslove koordinacije i suradnje u izradbi gerontološkojavnozdravstvenih programa edukacije i reedukacije o geroprofilaktičkim mjerama na osnovi analiza zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti;
obavlja poslove i zadaće evaluacije geroprofilaktičnih mjera primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za starije te postupaka zadovoljenja zdravstvenih potreba gerijatrijskih osiguranika na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene skrbi za starije;
obavlja poslove koordinacije i suradnje u izradbi gerontološkojavnozdravstvenih programa edukacije i reedukacije, programa zaštite zdravlja starijih te geroprofilaktičkih mjera po postupniku opće obiteljske medicine u domovima za starije u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti, te poslovi i zadaće na implementaciji GeroS/CEZIH;
obavlja poslove iz četiri područja gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti.
provođenje koordinacije praćenja i evaluacije gerontoloških pokazatelja po razinama zdravstvene zaštite za starije osobe kako institucijske tako i izvaninstitucijske (CEZIH/GeroS);
evaluacija provedbe PZP-a gerijatrijskog osiguranika (Evidencijska lista br. 1 gerijatrijskoga korisnika u domovima za starije i Evidencijska lista br. 4 gerontološkog osiguranika u Gerontološkom centru izvaninstitucijske skrbi za starije);
upravljanje po modulima gerontološko javnozdravstvenih pokazatelja dobivenih iz CEZIH-a i po GeroS-u za gerontološkog osiguranika i gerijatrijskoga bolesnika;
obavlja poslove iz četiri područja gerontološko javnozdravstvene djelatnosti, poslove i zadaće izradbe gerontološko-gerijatrijskih normi i algoritama te izradbe kriterija za institucijskom i izvaninstitucijskom gerijatrijskom i gerontološkom zdravstvenom skrbi.
Udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu po dobi i spolu, Hrvatska i Grad Zagreb, popisna 2011./ 2021. godina (pdf)
Udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu po dobi i spolu, Hrvatska i Grad Zagreb, (popisna) 2011. - (procjena) 2019.- pogledajte ovdje.
Desetljeće zdravoga starenja 2020. – 2030. - pogledajte ovdje.
Gerontodomaćica 2018 - pogledajte ovdje.
Gerontologija i ekonomija 2018 - pogledajte ovdje.
Gerontološki bilten 2017-2018 v2 - pogledajte ovdje.
GeroS - projektna dokumentacija 2015 - pogledajte ovdje.
Izvješće RCMZRH 2014-2016 - pogledajte ovdje.
Ministarska deklaracija o starenju 2017 - pogledajte ovdje.
Plan RCMZRH 2017-2018 - pogledajte ovdje.
Protokol GeroS - Selfie 2017 - pogledajte ovdje.
Razlozi za GeroS 2015 - pogledajte ovdje.
Strategija socijalne skrbi za starije osobe RH 2017-2020 - pogledajte ovdje.
Vodič 15 uputa za aktivno, zdravo i produktivno starenje (hrvatski model) - hrvatska i engleska verzija
Potpisnici sporazuma za gerontološko-javnozdravstvenu djelatnost NZJZ „Dr. Andrija Štampar“
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku [02. prosinac 2019] - sporazum pogledajte ovdje.
Sveučilište u Zagrebu [23. listopad 2019.] - sporazum pogledajte ovdje.
Ekonomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu [29. ožujak 2019.] - sporazum pogledajte ovdje.
Tripartitni Sporazum između Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi i Libertas međunarodnog sveučilišta [12. srpanj 2018.] - sporazum pogledajte ovdje.
Općina Bednja - Varaždinska županija - "Zaželi - program zapošljavanja žena" [19. ožujak 2018.] - sporazum pogledajte ovdje.
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu [3. siječanj 2018.] - sporazum pogledajte ovdje.
Stomatološka poliklinika Zagreb / gerontostomatološka djelatnost [14. studeni 2017.] - sporazum pogledajte ovdje.
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ / Medicinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite – poslijediplomski studij iz gerontologije [26. lipanj 2017.] (izradba u tijeku) - sporazum pogledajte ovdje.
Filozofski fakultet u Zagrebu – Katedra za seksologiju Odsjeka za sociologiju [3. siječanj 2017.] - sporazum pogledajte ovdje.
DIU Libertas međunarodno sveučilište [9. srpanj 2015.] - sporazum pogledajte ovdje.
Dom zdravlja Zagreb-Centar [14. travanj 2016.] - sporazum pogledajte ovdje.
Alma Mater Europaea – Europski Center Maribor (ECM) [13. ožujak 2014.] - sporazum pogledajte ovdje.
Institut za antropologiju [11. veljače 2014.] - sporazum pogledajte ovdje.
Glosarij – pojmovnik odabranih stručnih termina iz gerontologije
Gerontologija – (geron grč. = starac; logos grč. = riječ, znanost) Interdisciplinarna znanost o procesima starenja, uključujući biološke, fiziološke, psihološke, kognitivne i socijalne aspekte starenja. Termin je prvi puta 1903. godine upotrijebio Elie Metchnikoff s Pasteurovog instituta u Parizu u „Biološkoj studiji starenja“. Hrvatski akademik Franjo Kogoj objavio je 1958. godine u Zagrebu knjigu „Simposion o gerontologiji“. Gerontologija je uža specijalnost specijalizacije javnog zdravstva i znanstvena disciplina koja proučava starenje u najširem smislu tj. njegove kliničke, biološke, ekonomske, socijalne i psihološke aspekte.
Gerontolog (zdravstveni) - Liječnik specijalist javnog zdravstva / epidemiologije / opće obiteljske medicine doeduciran iz gerontologije. Bavi se zaštitom zdravlja, a ne samo zdravstvenom zaštitom starijih osoba (europski i hrvatski gerontološki model).
Gerijatrija – (geron grč. = starac; iatrija grč. = liječim) Po UEMS-u definirana je zasebna medicinska specijalizacija iz gerijatrije (GERIATRIC MEDICINE SECTION & BORD UEMS, www.uemsgeriatricmedicine.org). Gerijatrija je medicinska specijalizacija koja se bavi liječenjem, dijagnostikom, rehabilitacijom bolesnih starijih i sprječavanjem nastanka bolesti u starijih osoba. Gerijatrija je Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine definirana u popis medicinskih specijalizacija u Hrvatskoj (NN 116/2015). Izraz je izmislio i objavio u New York Medical Journal člankom Geriatrics 1909. g. američki liječnik Ingnaz L. Nascher, osnivač moderne gerijatrije u SAD-u. Program specijalizacije sadrži: zajedničko internističko „deblo“ koje traje 22 mjeseca te program Gerijatrije u trajanju od 33 mjeseca (specifičnosti opće interne medicine - 3 mj., specifičnosti invazivne dijagnostike terapijskih i intervencijskih zahvata te ishoda liječenja u gerijatrijskih pacijenata – 2 mj., infektologija – 1 mj., neurogerijatrija – 5 mj., psihogerijatrija – 5,5 mj., opća / obiteljska medicina - 2 mj., fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji – 2 mj., ortopedija i traumatologija u gerijatriji - 1,5 mj., gerijatrijska endokrinologija – 1,5 mj., gerijatrijska onkologija i radioterapija – 1,5 mj., gerontološko - javno zdravstvena djelatnost – 3,5 mj., osnove sustava osiguranja kvalitete u gerijatriji – 0,5 mj., primijenjena epidemiologija u gerijatriji – 1 mj., palijativna skrb u gerijatriji – 2,5 mj., geroprofilaktičke mjere pravilne prehrane u gerijatriji – 0,5 mj.). U sklopu specijalizacije iz gerijatrije je obavezna edukacija iz poslijediplomskog specijalističkog studija iz Gerijatrije čija je izradba u tijeku.
Gerijatar - Liječnik specijalista iz gerijatrije / medicine starije dobi.
(Udžbenici sveučilišta u Zagrebu / Hrvatska: GERIJATRIJA - MEDICINA STARIJE DOBI ur. Z. Duraković, Zagreb, 2007., II. Izdanje, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu; FARMAKOTERAPIJA U GERIJATRIJI ur. Z. Duraković, Zagreb, 2011., Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Mostaru, Splitu, Rijeci; ALZHEIMEROVA BOLEST I DRUGE DEMENCIJE – RANO OTKRIVANJE I ZAŠTITA ZDRAVLJA, ur. S. Tomek-Roksandić, N. Mimica, M. Kušan Jukić i sur., 2016., Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu u tijeku tiska; OSNOVE IZ ZDRAVSTVENE GERONTOLOGIJE, S. Tomek-Roksandić, N. Tomasović Mrčela, N. Smolej Narančić, Z. Šostar, Z. Duraković, V. Fortuna, M. Lukić, V. Vučevac, Zagreb, JAVNO ZDRAVSTVO, ur. D. Puntarić, D. Ropac, A. Jurčev Savičević i sur., 2015., Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu; GERONTOLOŠKOJAVNOZDRAVSTVENI POKAZATELJI ZAŠTITE ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA U HRVATSKOJ I GRADU ZAGREBU (2014. – 2016. G. / POPISNA 2011.G., ur. S. Tomek – Roksandić, T. Benjak, B. Kolarić, 2016., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u tijeku tiska).
Starenje - Fiziološke promjene koje se prirodno odvijaju u svih živih bića i neprekidno traju. Neke promjene počinju pri rođenju ili začećem i nastavljaju se do smrti, druge promjene počinju pri sazrijevanju, a završavaju smrću. Odvija se neprekidno na svakom biološkom stupnju (kemijski, stanično, tkivno, u sustavu organa i organizmu) svakog čovjeka. Postoje individualne razlike tijekom starenja neovisno o kronološkoj dobi.
Starost - Starost je normalna fiziološka pojava. Bolest i starost nisu sinonimi. Kalendarska starost određena s dobi od 65 godina nije istovjetna s biološkom starosti. Starost se dijeli na raniju (od 65 - 74 g.), srednju (od 75 - 84 g.) i duboku (stariji od 85 g.).
Aktivno zdravo starenje – Aktivno zdravo starenje je stalan proces tijekom cijelog životnog vijeka/starenja, koji omogućuje svakodnevne aktivnosti, a u svrsi unaprjeđenja zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti te kvaliteti njihovog življenja. Osigurava aktivno sudjelovanje i sigurnost starijih osoba u zajednici u kojoj žive. Aktivno zdravo starenje ne znači samo tjelesnu, psihičku i radnu aktivnost nego i sudjelovanje u društvenim, kulturnim, gospodarskim i drugim aktivnostima zajednice u kojoj živi i stvara starija osoba te uključuje integralni model aktivnog uključivanja mlađih za starije i stariji za mlađe. (WHO, Active ageing: A policy framework, 2002.; WHO, Strategy and action plan for healthy ageing in Europe, 2012 – 2020, www.euro.who.int/en/who-we-are/governance; www.stampar.hr/gerontologija; Vodič 14 uputa / aktivno zdravo i produktivno starenje).
Starije osobe - Po klasifikaciji UN-a 65 - a godina života često se uzima u socijalnoj i zakonskoj politici kao dobna odrednica za starije osobe i ujedno se države svijeta dijele po udjelu starijih od 65 godina u ukupnom pučanstvu na četiri kategorije: 1. do 4% udjela starijih od 65 g - vrlo mlado pučanstvo, 2. do 6% udjela starijih od 65 g - mlado pučanstvo, 3. do 10% udjela starijih od 65 g - staro pučanstvo i 4. iznad 10% udjela starijih od 65 g.- vrlo staro pučanstvo. Od 1999. godine Međunarodne godine starijih osoba, 75 godina uzima se kao kronološka odrednica kod psihološke procjene starije dobi.
Indeks starenja - Osnovni demografski pokazatelj odnosa udjela starijih od 60 godina i udjela mlađih od 0 do 19 godina. Ukoliko je Indeks starenja veći od 40,0-indikator je kritičnog odnosa mladih ( 0-19) i starijih ( 60 i više godina) te u Hrvatskoj popisne 2001.g. iznosi 90,7%, a za 2011.g. iznosi 115,0%.
Kronološka dob - Brojčane godine pojedinca od njegova/njezina rođenja nije istovjetna s biološkom dobi.
Gerontološki osiguranik - Funkcionalno sposobnaosoba starija od 65 godina očuvanog zdravstvenog stanja
Gerijatrijski bolesnik - Bolesnik stariji od 65 godina sa specifičnim zdravstvenim obilježjima vodeće i prateće dijagnoze unutar pojave multimorbiditeta uz oslabljenu funkcionalnu sposobnost u odnosu na fizičku pokretljivost i psihičku samostalnost te pojavnost gerijatrijskog domino sindroma s pet „N“ u gerijatriji: nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontrolirano mokrenje i negativan ishod liječenja s polipragmazijom.
Funkcionalna sposobnost - Podrazumijeva sposobnost starije osobe za individualno obavljanje svih svakodnevnih aktivnosti koje osiguravaju primjereno kvalitetno življenje, a uključuje biološko, psihološko i socijalno funkcioniranjeneovisno o kronološkoj dobiranije starosti (65 – 74 g.), srednje starosti (75 – 84 g.) te duboke starosti (85 i više g.). Procjena funkcionalne sposobnosti determinirana je praćenjem u odnosu na pokretljivost (sasvim pokretan, ograničeno pokretan, trajno ograničeno pokretan, trajno nepokretan) i u odnosu na samostalnost (sasvim samostalan, ograničeno samostalan, trajno nesamostalan, ne može se odgovoriti).
Služba za javnozdravstvenu gerontologiju / Centar za zdravstvenu gerontologiju - Nacionalni i županijski centri / službe po županijskim zavodima za javno zdravstvo i Grada Zagreba, s djelatnošću praćenja, proučavanja, evaluiranja, izvješćivanja, planiranja i projekcije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj (65 – 74.g.), srednjoj (75. – 84. g.) i dubokoj starosti (85. g. i više g.). Vođenje Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba sa Podregistrom stogodišnjaka, projekt GeroS / CEZIH za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških i gerijatrijskih osiguranika uz predlaganje Programa mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih, gerontoloških normi s Program primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za starije te Programa gerijatrijske zdravstvene njege uz primjenu kategorijskog postupnika i praćenja pokazatelja kvalitete u domovima za starije. Edukacija i reedukacija iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege stručnjaka različitog profila koji se bave zaštitom zdravlja starijih. Sunositelji i partneri u provedbi znanstvenih gerontoloških hrvatskih i europskih projekata.
Gerontološko - javnozdravstveni tim - Službe / Centra za zdravstvenu gerontologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo i Grada Zagreba te Hrvatske, ima normativni populacijski obuhvat 30 000 starijih od 65 godina, za svoje područje djelovanja, (NN 113/2015, str. 26, NN 61/2011).
Gerontološko - javnozdravstveni tim čine stručnjaci:
1 liječnik spec. javnog zdravstva / epidemiologije educiran iz gerontologije te opće / obiteljske medicine uz uvjet petogodišnje edukacije iz gerontologije;
1 VSS diplomirana gerijatrijska* medicinska sestra / tehničar educirani iz gerijatrijske zdravstvene njege / gerontostomatolog / nutricionista / magistar ekonomije / gerontokineziolog / psihogerijatar / rehabilitator educiran iz gerontologije;
1 VŠS prvostupnica sestrinstva / prvostupnik radne terapije za starije / doeducirani iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege.
Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba - Imenovan Centar za zdravstvenu gerontologiju Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" (od 2002. g.), rješenjem Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske u trećem petogodišnjem mandatnom razdoblju, od 5. studenog 2013. g. (Klasa: UP/I-510-01/13-01/13, Ur.br.: 534-10-1-1-2/5-13-12), za najsloženije poslove i zadaće redovita četiri područja gerontološko - javnozdravstvene djelatnosti.
Gerontološko - javnozdravstvena djelatnost – Obuhvaća redovita četiri područja:
- Prati, proučava, evaluira, planira, projekcija, te izvješćuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u ranijoj (65 – 74. g.), srednjoj (75-84. g.) i dubokoj starosti (85. i više g.); Projekt GeroS / CEZIH za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških i gerijatrijskih osigurnika vođenjem Registra s Podregistrom stogodišnjaka i Podregistrom oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih demencija;
- Koordinacija, stručno - metodološka pomoć, instruktaža, edukacija i reedukacija provoditelja / suprovoditelja zaštite zdravlja i zdravstvene zaštite starijih u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije; trajna edukacija iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege putem gerontoloških tribina, gerontoloških tečajeva, škola, radionica, stvaraonica, kongresa i simpozija interdisciplinarnim gerontološkim pristupom;
- Izradba, evaluacija, planiranje, predlaganje Programa / normi zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih i Programa osnovnih geroprofilaktičnih mjera primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije sa vodičem uputa za aktivno zdravo i produktivno starenje te izradba gerontološko - javnozdravstvenih normi i smjernica;
- Znanstveno – istraživačka i publicistička gerontološko - javnozdravstvena djelatnost.
Gerontološko - javnozdravstveni menadžment - čini osnovu procesa planiranja, praćenja, organiziranja, evaluiranja i predlaganja te projekcije zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih, u svrsi osiguranja učinkovite i dostupne gerijatrijske i gerontološke zdravstvene zaštite te racionalizacije gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Svrha je unapređenje zaštite zdravlja starijih i očuvanje njihove funkcionalne sposobnosti uz osiguranje pozitivnih implikacija na razvoj i učinkovitost sustava zdravstva u zaštiti zdravlja starijih, sinergijski povezanih sa socijalnom skrbi, mirovinskim fondovima, obrazovanjem, znanosti, gospodarstvom te zdravstvenim turizmom za europsko i hrvatsko starije pučanstvo. Obuhvaća tri razine: osnovni gerontološko - javnozdravstveni menadžment je operativna razina planiranja specifičnih procedura i procesa (Gerontološki centri, domovi za starije, gerijatrijski i psihogerijatrijski odjeli, bolnice za produženo liječenje, dnevna bolnica i dnevni boravak za starije i Alzheimerove bolesnike, primarna zdravstvena zaštita za starije / tim SOM-a / skupna praksa, zaklade, udruge i klubovi za starije i gerontoservisi); srednji gerontološko - javnozdravstveni menadžment je podsustav programa praćenja, proučavanja i evaluacije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih za svoje područje djelovanja (Centri za gerontologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Hrvatske) i vrhovni gerontološko - javnozdravstveni menadžment je strategijski koordinacijski podsustav Ministarstva zdravlja - Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba s najsloženijim zadaćama i poslovima 4 područja redovite gerontološko – javnozdravstvene djelatnosti. Mjere za djelatnost gerontološko - javnozdravstvene zaštite: NN 126/2006; Izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe, NN 113/2015; Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko – tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/2011); Nacionalna strategija razvoja zdravstva, Vlada Republike Hrvatske, 2012. – 2020. (rujan 2012.).
Mjere zdravstvene zaštite (NN 126/06) – Provode se na osnovi plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda i referentnih centara MZ RH donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, u kojima je uključena djelatnost gerontološko - javnozdravstvene zaštite.
Mjere za djelatnost gerontološko – javnozdravstvene zaštite (NN 126/06) čine:
1. Praćenje, proučavanje, nadzor, koordinacija, evaluacija i izvješćivanje te planska projekcija gerontološko - javnozdravstvenih pokazatelja, Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim.
2. Utvrđivanje, evidencija, praćenje i evaluacija zdravstvenih potreba osiguranika starijih od 65 godina – praćenje morbiditeta i mortaliteta u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstveno-gerijatrijskoj zaštiti na državnoj i županijskim razinama vođenjem javnozdravstvene gerontološke datoteke, Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
3. Zdravstveno - gerontološka edukacija i primjena primarne prevencije. Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
4. Izradba prijedloga Programa mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba s prijedlogom provedbe ciljnih prioritetnih i preventivnih gerontološko - javnozdravstvenih mjera u cilju poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite i očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba. Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
5. Koordiniranje djelatnosti i sudjelovanje u organizaciji i provedbi gerontološko - javnozdravstvenih akcija (edukacija i preventivne aktivnosti u lokalnoj zajednici skrbi za starije) te suradnja s ostalim sudionicima promidžbe aktivnog zdravog starenja sukladno europskim gerontološkim normama, trajna gerontološka javnozdravstvena edukacija i informiranje javnosti. Koordinacija svih provoditelja gerontološke i gerijatrijske zdravstvene skrbi i stalna edukacija zdravstvenih djelatnika koji se bave zdravstvenom zaštitom starijih osiguranih osoba. Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
6. Izradba prijedloga Programa preventivnih zdravstvenih mjera sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije. Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
7. Izradba odabranih zdravstvenih mjera i postupaka za primjenu preventivnog individualnog savjetovanja. Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
8. Gerontološko - javnozdravstveno podučavanje o samoodgovornosti, suodgovornosti i samopomoći te uzajamnoj pomoći. Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
9. Izradba prijedloga Nacionalnog programa zaštite zdravlja starijih osoba i izbor prioriteta za predlaganje gerontološko - javnozdravstvenih intervencijskih mjera i programa promicanja aktivnog zdravog starenja uz definiranje pokazatelja javnozdravstvene datoteke za starije za praćenje na nacionalnoj i županijskim razinama. Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim županijskih zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
10. Izvješćivanje i evaluacija rada. Izvršitelji: gerontološko - javnozdravstveni tim.
Gerijatrijski menadžment - Proces planiranja, praćenja, proučavanja, organiziranja i evaluiranja gerijatrijske djelatnosti sa zdravstvenim resursima primjerene Mreži javne zdravstvene službe (dugotrajno/produženo liječenje, gerijatrijski odjeli, psihogerijatrijski odjeli, palijativnogerijatrijska skrb), u cilju ostvarivanja učinkovitosti i zadovoljenja zdravstvenih potreba gerijatrijskih bolesnika po gerijatrijskim programima učinkovitosti i dostupnosti te primjerenosti gerijatrijskog liječenja i gerijatrijske zdravstvene njege i rehabilitacije, uz racionalizaciju gerijatrijske zdravstvene potrošnje.
GeroS / CEZIH – Projekt (započet 6. lipnja 2014. g.), neodvojivo povezan s Nacionalnim zdravstvenim sustavom CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske), za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (Državni zavod za intelektualno vlasništvo, br. Z20150393, od 14. rujna 2015. g. do 26. ožujka 2025. g., GeroS / CEZIH intelektualno vlasništvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Služba za javnozdravstvenu gerontologiju - Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba).
Paneli / CEZIH / GeroS – Unosna sučelja prilagođena evidentiranju specifičnih gerontoloških determinanti, anketa i informacija o gerontološkim osiguranicima, u projektnom dokumentu specifično usmjerene na gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike (npr. panel SOM-a / CEZIH korištenja više od tri lijeka u gerijatrijskih / kroničnih osiguranika).
Web servis za izračun nutritivnog rizika NRS 2002 (Nutritional Risk Screening 2002), 39. Gerontološka radionica Projekta GeroS / CEZIH, od 30. siječnja 2015. g. – za praćenje i evaluaciju o nutritivnom statusu zdravstvenih osiguranika o pojavnosti pothranjenosti i debljine, po dobi i spolu, a poglavito gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika. Web servis koriste svi zdravstveni djelatnici u bolnicama, domovima za starije, ali i svi liječnici, timovi SOM-a i gerijatrijske medicinske sestre u domovima za starije te patronažne sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zdravstveni djelatnik upisuje MBO gerontološkog osiguranika ili gerijatrijskog bolesnika (matični broj osigurane osobe) i time veže mjerenja uz osiguranika. Prednost povezivanja web servisa i centralnog zdravstvenog sustava, a osobito poveznica putem projekta GeroS / CEZIH po razinama zdravstvene skrbi, je izrazito značajna zbog važnosti podataka i pokazatelja ishoda liječenja u odnosu na stanje uhranjenosti (debljina i pothranjenost) dostupnih svim liječnicima u sustavu zdravstva. Web servis NRS 2002 se primjenjuje od 1. ožujka 2015. g. Osigurana je sigurnost podataka jednoznačno identificiranje zdravstvenog djelatnika HZZO pametnim karticama i PIN-om. U tijeku je uvođenje u panel SOM-a putem CEZIH-a.
Interakcija / GeroS / CEZIH – Osnova međudjelovanja korisnika GeroS-a / CEZIH-a sustava i gerontološkog osiguranika, određena tipom interakcije (koji primarno određuje tko obavlja interakciju, npr. gerijatrijska* medicinska sestra, doktor opće/obiteljske medicine / doktor druge specijalnosti, socijalni radnik, fizioterapeut, patronažna sestra i drugi sudionici u skrbi za starije) i podtipom interakcije (mjerenja i procjene, postupci, evidencije i ishodi liječenja).
Gerijatrijska / gerontološka zdravstvena njega - Sveobuhvatno samostalno stručno planiranje i provođenje mjera i postupaka, dokumentiranje i evaluiranje po principu aktivirajuće i rehabilitacijske njege, provođenje liječničkih uputa i pružanje gerijatrijske zdravstvene njege i u terminalnoj fazi bolesti starije osobe.
Gerijatrijska* / gerontološka sestra - Medicinska sestra doeducirana iz gerijatrijske zdravstvene njege. Profesionalno i sveobuhvatno individualnim gerontološkim pristupima prati, savjetuje i pruža gerijatrijsku zdravstvenu njegu funkcionalno onesposobljenim gerijatrijskim bolesnicima i starijim osobama u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi u zaštiti zdravlja starijih. (* u sadašnjoj legislativi još nije reguliran naziv gerijatrijska / gerontološka medicinska sestra).
Gerontonjegovateljica / gerontonjegovatelj - Pomoćni djelatnik gerijatrijskoj* medicinskoj sestri u gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi (jednogodišnji tečaj), po programu osposobljavanja za gerontonjegovateljicu / gerontonjegovatelja.
Sestrinska dokumentacija gerijatrijske / gerontološke zdravstvene njege - Integracija šest faza standarda procesa gerijatrijske zdravstvene njege po Modelu i konceptu Roper/Juchli te V.Fiechter / M. Meier zemalja EU. Sestrinska dokumentacija gerijatrijske zdravstvene njege predstavlja osnovu za evaluaciju rada i ishoda gerijatrijske zdravstvene njege. Omogućuje stručno praćenje i razumijevanje sistematizirane i stručno planirane gerijatrijske zdravstvene njege. Instrument je poboljšanja kvalitete gerijatrijske zdravstvene njege. Služi kao dokaz pruženih usluga nadležnim financijskim i stručnim institucijama u skrbi za starije.
Sestrinsku dokumentaciju gerijatrijska sestra samostalno planira ispunjava i provodi od 1 - 19 obrasca
- obrazac: Matični obrazac - Biografija - životni događaji
- obrazac: Sestrinska anamneza po modelu Roper / Juchli ortopedska pomagala
- obrazac: Plan procesa gerijatrijske zdravstvene njege
- obrazac: Zdravstvena njega prva smjena
- obrazac: Zdravstvena njega druga smjena
- obrazac: Zdravstvena njega noćna smjena
- obrazac: Preventivna zdravstvena njega prva i druga smjena
- obrazac: Specifični postupci zdravstvene njege/promatranje zdravstvenog stanja
- obrazac: Evaluacija / sestrinsko izvješće
- obrazac: Evidencija ordinirane i primljene terapije
- obrazac: Braden ljestvica za procjenu rizika dekubitusa
- obrazac: Prevencija i praćenje dekubitusa
- obrazac: Unos i izlučivanje tekućina kroz 24 sata
- obrazac: Protokol prehrane
- obrazac: Gerijatrijski obrazac za prevenciju pada (S.Huhn)
- obrazac: Izvješće o incidentu (spriječenom ili nastalom)
- obrazac: Procjena bola
- obrazac: Sestrinsko otpusno pismo za gerijatrijskog osiguranika
- obrazac: Kategorijski postupnik 4 stupnja gerijatrijske zdravstvene njege i Opis čimbenika kategorizacije gerijatrijskih korisnika po kategorijama
Kategorijski postupnik stupnjeva gerijatrijske zdravstvene njege – Sestrinska procjena stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domu za starije, osnova je za utvrđivanje kategorije gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika s opsegom usluga gerijatrijske zdravstvene njege.
Gerontološki centar – Izvaninstitucijska skrb za starije / multifunkcijski centar neposredne i integralne multidisciplinarne skrbi u lokalnoj zajednici, gdje starija osoba ima aktivnu ulogu u svom prebivalištu. Osnovni je cilj zadržati starijeg čovjeka što je duže moguće u njegovom prebivalištu. Gerontološki centri i dnevni boravci za starije mogu lokacijski biti povezani s domovima za starije osobe ali i ne moraju. U Gradu Zagrebu npr. djeluju pri domovima za starije (Sveta Ana, Trnje, Trešnjevka, Sveti Josip, Peščenica, Medveščak, Maksimir, Dubrava, Centar, Ćorluka, Kap Dobrote kao i npr. Alfredo Štiglić u Puli), čiji model izvrsnosti rada sa starijima osigurava očuvanje funkcionalne sposobnosti starijih i spriječava te odgađa institucijsku skrb za starije (Gerontološki centri –zagrebački model uspješne prakse za starije ljude, ur. S.Tomek-Roksandić, V.Fortuna, Z. Šostar, Zagreb, 2004). Nužno je istaći djelatnost gerontodomaćica u izvaninstitucijskoj skrbi za starije, čiji programi pomoći za starije se provode u gotovo svim županijama Hrvatske.
Centar za socijalnu skrb – Centar za socijalnu skrb je javna ustanova. Na osnovi javnih ovlasti centar za socijalnu skrb rješava predmete u prvom stupnju u upravnom području socijalne skrbi, obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite i drugim pravima. Centar za socijalnu skrb osniva se za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije, odnosno za područje Grada Zagreba, a može imati jednu ili više podružnica. Stručne poslove u centru za socijalnu skrb obavljaju socijalni radnik, pravnik, psiholog, socijalni pedagog i edukacijski rehabilitator, s položenim stručnim ispitom, a iznimno stručne poslove mogu obavljati i drugi stručni radnici odgovarajućeg obrazovanja i akademskog zvanja ovisno o djelatnostima centra za socijalnu skrb, a koja uključuje i skrb za starije.
Udomitelj – Predstavnik udomiteljske obitelji ili samac koji pruža usluge skrbi udomljenom korisniku, na čije ime se daje dozvola za obavljanje udomiteljstva i koji sklapa udomiteljski ugovor, u skladu sa Zakonom o udomiteljstvu.
Socijalna isključenost starijih -Osobe koje žive u siromaštvu i / ili imaju prihode i resurse koji su neprimjereni potrebama svakodnevnog življenja pa ih isključuju iz društva i umanjuju im životni standard (ispod prihvatljive razine za društvo u kojem žive), smatraju se socijalno isključenima u koje se ubraja i dio osiromašenih starijih osoba. Zbog siromaštva dio starijih osoba može doživjeti višestruku marginalizaciju i isključenost zbog objektivnih, ali i subjektivnih razloga od npr. ranijeg umirovljenja, nezaposlenosti, niskih prihoda, loših uvjeta stanovanja, negativnog zdravstvenog ponašanja (npr. alkoholizam i druge ovisnosti), neprimjerene zdravstvene zaštite te prepreka za cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje u društvenom životu. Socijalna isključenost podrazumijeva i isključenje i marginalizaciju u sudjelovanju u aktivnostima (ekonomskim, socijalnim i kulturnim) koji su uobičajeni u drugim dobnim skupinama, pa njihov pristup temeljnim pravima može biti ograničen (European Council, RAMON - Reference and Management Of Nomenclatures; Eurostat's Concepts and Definitions Database, 1975). Rizik od socijalne isključenosti starijih osoba u zemljama članicama EU kreće se od 4,8% do 47,8%, a razlike proizlaze iz raznih čimbenika poput uređenja mirovinskih sustava te strukture drugih sustava skrbi i osiguranja fondova za stupnjeve gerijatrijske zdravstvene njege najbolesnijih i osiromašenih starijih osoba, (Eurostat Database, 12/2015; People at risk of poverty or social exclusion). Prijedlog je Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ za osnivanje Pravobraniteljstva za starije osobe.
Hrvatski fond za gerijatrijsku zdravstvenu njegu – Prijedlog Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, o osiguranju modelskog fonda stupnjeva gerijatrijske zdravstvene njege za funkcionalno onesposobljenje i osiromašene starije bolesnike, a financiran s 2% izdvajanja iz plaće (1 + 1) i 1% iz bruto mirovine (HRVATSKI FOND ZA GERIJATRIJSKU ZDRAVSTVENU NJEGU, M. Ljubičić, Ž. Baklaić, S. Tomek – Roksandić, Z. Šostar, V. Fortuna, M. Gjukić, U ČETIRI STUPNJA GERIJATRIJSKE ZDRAVSTVENE NJEGE SA SESTRINSKOM DOKUMENTACIJOM I POSTUPNIKOM OPĆE / OBITELJSKE MEDICINE U DOMU ZA STARIJE OSOBE, ur. S. Tomek – Roksandić, Z. Šostar, V. Fortuna, II. dopunjeno izdanje, Zagreb, 2012.).
Gerontoservis - Unapređenje djelatnosti Gerontološkog centra na razini primarne prevencije u zaštiti zdravlja starijih osoba ostvaruje se i djelatnošću Gerontoservisa, kojim se reaktivira uloga i iskustveni potencijal starije osobe. Gerontoservis kao dio djelatnosti Gerontološkog centra time postaje i promicatelj aktivnog zdravog starenja gdje starija osoba svojom produktivnom ulogom i dalje doprinosi i koristi razvoju zajednice u kojoj živi. Osobito značenje ima u prijenosu znanja, umijeća i vještina na mlađe članove zajednice u kojoj starija osoba živi. Konkretnim primjerom jedna od djelatnosti Gerontoservisa je i osiguranje zamjenske bake i djede, teta čuvalica, zbog aktualnog nedostatka baka i djedova. Zbog produljenja njihovog radnog vijeka, ali i nedostatka njegovatelja/odgajatelja u skrbi za djecu, nužan je njihov ustroj usluga kao i zbog potrebe gerontonjegovatelja (pomoćnog djelatnika medicinskoj gerijatrijskoj sestri) u skrbi za starije.
Gerontostomatologija - Dentalna medicina starije dobi, kao interdisciplinarna znanost bavi se proučavanjem zdravog, prevencijom i liječenjem bolesnog stomatognatog sustava u starijih osoba. U stomatološkom liječenju osoba starije dobi, ovisno o potrebi terapije sudjeluju discipline: endodoncija i dentalna patologija, fiksna i mobilna stomatološka protetika, oralna medicina, parodontologija, te oralna i čeljusna kirurgija.
Gerontostomatolog – Doktor dentalne medicine doeduciran iz gerontostomatologije u okviru edukacije iz stomatologije, koji se bavi starijim osobama.
Nutricionist za starije / Gerontonutricionist – Stručnjak za područje utjecaja prehrane na zdravlje i funkcionalnu sposobnost, dodatno educiran iz područja gerontologije i gerontološko - prehrambenih normi. U ustanovama (bolnice, domovi za starije, bolnice za dugotrajno liječenje, gerijatrijski i psihogerijatrijski te palijativnogerijatrijski odjeli, dnevna bolnica i dnevni boravak za starije) djeluje kao stručnjak u procjeni i praćenju nutritivnog statusa, propisivanju i praćenju nutritivne potpore te kreiranju specijaliziranih jelovnika za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije (gerontološki centar).
Gerontokineziologija - Multidisciplinarno znanstveno područje koje objedinjuje znanja iz kinezioloških (teorija treninga, biomehanika, osnove kineziološke transformacije, metodika treninga i druge) i gerontoloških (medicinske znanosti: fiziologija, ortopedija, kardiologija, interna medicina itd.) znanosti i područja te ukazuje na važnost redovite tjelesne aktivnosti u prevenciji zdravstvenih poteškoća lokomotornog sustava starijih osoba.
Gerontokineziolog – Kineziolog doeduciran iz gerontokineziologije.
Gerontoantropometrija - Antropometrija starijih osoba koja je prilagođena specifičnostima u morfološkoj građi njihova tijela, pokretnosti i mogućnosti suradnje pri mjerenju. Tako npr. u nepokretnog starijeg bolesnika je nemoguće direktno izmjeriti težinu i visinu tijela kao iz njih izveden indeks tjelesne mase (BMI), a potrebni su pri procjeni stanja uhranjenosti, osobito gerijatrijskih bolesnika. Tada se koristi antropometrijsko mjerenje njihove procjene na osnovu drugih antropometrijskih dimenzija, koje su dostupne mjerenju i kada je starija osoba u ležećem položaju, izvođenje jednadžbi za procjenu visine (korištenjem poznate dobi i visine koljena) i težine tijela (korištenjem poznatih opsega ekstremiteta, opsega nadlaktice te kožnog nabora na leđima i visine koljena).
Geroprofilaksa - Skup preventivnih mjera i postupaka primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika u svrsi unapređenja zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti te sprječavanja bolesti u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti.
Primarna prevencija za starije – geroprofilaktičke mjere koje unapređuju zdravlje starijih osoba, sprječavaju raniji mortalitet, funkcionalnu onesposobljenost te bolesno starenje. Mjere primarne prevencije za starije su poglavito u području primjene zdravstveno-odgojno savjetodavnih aktivnosti u otklanjanju rizičnih čimbenika za nastanak bolesti i funkcionalne onesposobljenosti u starijoj dobi. Usmjerene su na funkcionalno sposobne zdrave starije osobe očuvanog zdravlja. Osnovne mjere primarne prevencije za starije osobe su: utvrđivanje, evidencija, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti [projekt GeroS / CEZIH i web servis NRS 2002 / panel CEZIH za stanje uhranjenosti (debljina i pothranjenost)], Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi, I. i II. dio (Liječ Vjesn 2011;133:1-10), stalna tjelesna i psihička aktivnost, uklanjanje prepreka zbog sprječavanja ozljeđivanja i padova, stalno i primjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti, neizlaganje hladnoći, cijepljenje i docjepljivanje za sve starije osobe od 65 i više godina (u vrijeme epidemija gripe, protiv pneumokokne pneumonije jednom u 5 god., protiv tetanusa u 60-oj godini), izradba stručnih publikacija namijenjenih zdravstvenom prosvjećivanju starijih osoba (pamtilice, brošure, priručnici, upute, smjernice), online učenje za starije (programi aktivnog zdravog starenja, pripreme za mirovinu, gerontološke radionice i stvaraonice, računalna, likovna, radno – okupacijska, glumačka, plesna, pjevačka, šahovska i druge), savjetovanje o samoodgovornosti i suzaštiti za unapređenje zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti individualnim gerontološkim pristupom.
Sekundarna prevencija za starije osobe - Obuhvaća sistematske preglede, ciljane preglede i pretrage za preventabilne bolesti u starijih osoba s ciljem da se što pravodobno otkrije i liječi bolest. Primjena Osnovnog obuhvata programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije osobe od 65 god., obuhvaća stručno-metodološke utvrđene postupke preveniranja fokusiranih bolesti: hipertenzije, šećerne bolesti, novotvorina (Ca dojke, prostate, pluća, jajnika, debelog crijeva), duševnih poremećaja (demencije, depresije, Alzheimerova bolest), cerebrovaskularnih, kardiovaskularnih, respiratornih bolesti, osteoporoze, prijeloma te debljine u ranijoj starosti i pothranjenosti u dubokoj starosti.
Tercijarna prevencija u starijoj životnoj dobi - Primjenjuju se u zdravstvenoj skrbi bolesnih starijih osoba u cilju sprječavanja daljnje fizičke i psihičke dekompenzacije, otklanjanje nastanka komplikacija bolesti (dekubitus, hipostatska pneumonija, kontraktura, tromboflebitis, atrofija mišića, inkontinencija) te očuvanje preostale funkcionalne sposobnosti gerijatrijskog bolesnika. Svrha je sprječavanje nastanka gerijatrijskog domino efekta pojavnosti 5 N u gerijatrijskog bolesnika (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje i negativan ishod liječenja s polipragmazijom.
Kvartarna prevencija za starije bolesnike – Cilj je izbjeći prekomjerne medicinske intervencije, nepotrebnu medikalizaciju i dugotrajnu hospitalizaciju. Uskladiti stručnu intervenciju u zaštiti zdravlja starijih osoba sa mogućim ishodom liječenja i pojavnosti polipragmazije, objektivno utvrđenom indikacijom i zdravstvenom potrebom starijih uz pristanak starije osobe.
Alzheimerova bolest - Progresivna, ireverzibilna, degenerativna bolest mozga, karakterizirana gubitkom moždanih stanica, neurofibrilarnom degeneracijom i stvaranjem tzv. senilnih plakova, nepoznatog uzroka, s nizom biokemijskih poremećaja i posljedičnim psihičkim simptomima.
Inkontinencija u starijih osoba - Fokusirani gerontološko - javnozdravstveni problem, a odnosi se na nemogućnost zadržavanja mokraće u starijih osoba. Primjena prevencije u inkontinentnih gerijatrijskih bolesnika ima poglavito značenje u sprječavanju njihove kateterizacije. U primarnoj prevenciji koristi se i primjena Kegelovih vježbi mišića dna zdjelice, osobito u starijih žena.
Osoba s invaliditetom - Osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu spriječiti njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. (Konvencija o pravima osoba s invaliditetom). Prema Konvenciji, invaliditet nije samo oštećenje koje osoba ima, nego je rezultat interakcije oštećenja osobe (koje nije samo tjelesno oštećenje kao najvidljivije) i okoline. Drugim riječima, društvo je to koje svojom neprilagođenošću stvara invaliditet, ali ga isto tako kroz tehničke prilagodbe prostora, osiguranje pomagala i drugih oblika podrške može ukloniti. Često se pojam osoba s invaliditetom koristi samo u odnosu na osobe s fizičkim i senzoričkim oštećenjima. Konvencija jasno navodi da se osobama s invaliditetom smatraju i osobe s intelektualnim oštećenjima i osobe s mentalnim ili psiho-socijalnim oštećenjem (osobe s duševnim smetnjama, psihičkim bolestima ili problemima mentalnog zdravlja).
Specifičnosti opće/obiteljske medicine u domu za starije osobe - Zdravstveni postupci i mjere opće / obiteljske medicine s specifičnostima funkcionalno onesposobljenih gerijatrijskih stacionarno smještenih bolesnika, sa značajkama utvrđivanja vodeće i pratećih dijagnoza, primjerenih specifičnim obilježjima gerijatrijskog bolesnika (gerijatrijski domino efekt - 4 „N“ u gerijatriji: nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje), uz primjenu individualnog gerontološkog pristupa i procjene funkcionalne sposobnosti.
Staromrštvo / Ageism - Predrasude prema ljudima zbog njihove starosti. Uključuje šire značenje od gerontofobije, neopravdanog straha i mržnje prema starim ljudima. Izraz je izmislio dr. Robert N. Butler, prvi direktor Nacionalnog instituta za starenje (National Institute for Ageing).
Stogodišnjak - U Hrvatskoj broj stogodišnjaka, dugovječnih osoba starijih od 95 do 106 godina, 2011. godine iznosio je N=2 201, odnosno, 1 719 žena i 482 muške osobe. U popisnoj 2001. godini, broj dugovječnih osoba, iznosio je N=1 455, od kojih čine 1 132 žene i 323 muške osobe, time da je zadnji stogodišnjak bio u 108. godini života, dok je 2011. godine u 106. godini života. Obećavajući podatak jest da se ukupan broj stogodišnjaka povećao u deset godina za čak 51,21%, od čega 34,15% žena i 49,23% muškaraca.
Registar zdravstvenih djelatnika – Osnovan tijekom 1990/91 godine pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, vodi podatke o zdravstvenim radnicima i zdravstvenim suradnicima. Prema Odluci Ministarstva zdravlja iz 2015. godine, ovaj se Registar zdravstvenih ustanova naziva Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite. Podatke dostavljaju poslodavci, a prema Godišnjem provedbenom planu i istraživanju o ljudskim resursima u zdravstvu, podatke o zaposlenima kontinuirano dostavljaju poslodavci u zdravstvu. Upisom djelatnika u Registar pridjeljuje se registarski broj (šifra) koji se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koristi u zdravstvenom informacijskom sustavu. Registar evidentira i podregistrom umirovljenih doktora medicine, podatke o odlasku u mirovinu, kao i o radu nakon umirovljenja, odnosno nakon 65 - e godine života.
Dio preuzet iz AGE WORDS: A glossary on health and ageing / 1996. / (prevela prof. M. Teuber, dopunila doc.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandić, prim.dr.med. sa suradnicima Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“).
- Gerontologija - Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege 2012 - pročitajte ovdje.
- Gerontologija - Ljetopis 2016 - pročitajte ovdje.
- Komunikacija s osobama oboljelim od demencije - Priručnik za formalne njegovatelje 2020 - pročitajte ovdje.
- Komunikacija s osobama oboljelim od demencije - Priručnik za patronažne sestre 2020 - pročitajte ovdje.
- Prehrambeno gerontološke norme/jelovnici u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima - pdf.
- Komunikacija s osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti i drugih demencija - priručnik za formalne njegovatelje.pdf
- Vodič za neformalne njegovatelje osoba starije životne dobi - pdf
- Pravilna prehrana osoba starije životne dobi - letak (pdf)
- Osam prehrambenih preporuka za osobe starije životne dobi (pdf)